U posjedu smo maila koji baš prokazuje šefa sindikata. Domarima i čistačicama tvrdi da koeficijent ne znači ništa

Velik dio nenastavnog osoblja osjeća se izigrano nakon što su koeficijenti povećani samo učiteljima. Ovako im odgovara Branimir Mihalinec

25.11.2019., Zagreb - Prosvjed prosvjetnih radnika pod nazivom Hrvatska mora bolje koji strajkaju vec gotovo mjesec dana zahtijevajuci povecanje placa uciteljima i nastavnicima. Glavni zahtjev strajkasa je povecanje koeficijenata slozenosti posla za 6,11 posto. Branimir Mihalinec
Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Nakon što je prije dva dana pao dogovor Vlade i sindikata kojim je okončan 36-dnevni štrajk, vrlo brzo postalo je jasno da će samo učitelji i nastavnici dobiti traženo povećanje koeficijenata za 6,11 posto. Za ostale zaposlenike, takozvano nenastavno osoblje, ispregovarani su dodaci u istom iznosu, iako se od početka štrajka naglašavalo kako je borba za koeficijente zapravo “borba za dostojanstvo svih ljudi zaposlenih u školama”.

O domarima, tetama čistačicama i kuharicama mnogo se govorilo i na velikom prosvjedu 25. studenog na Trgu u Zagrebu, no nakon dogovora u ponedjeljak, oni su evidentno ostali nezadovoljni. Njihovi predstavnici to su naglašavali u medijskim istupima, a Telegram je sada došao do maila iz kojeg proizlazi da je Branimir Mihalinec, šef Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, nakon štrajka okrenuo ploču u tumačenju dodataka i koeficijenata.

Nenastavno osoblje u boljoj poziciji od nastavnog osoblja

Naime, u odgovoru na mail jednoj nezadovoljnoj gospođi, gospodin Mihalinec naprosto tvrdi da nije važno što nenastavno osoblje nije dobilo veće koeficijente, jer su dobili dodatke. Dodaci su, tvrdi, daleko bolja i sigurnija opcija od koeficijenata. “Nenastavno osoblje nije oštećeno, već upravo suprotno, njihova povećanja su značajno jače osigurana od onih kojima se povećava koeficijent”, piše gospodin Mihalinec u odgovoru gospođi.

A upravo su koeficijenti Mihalincu i njegovim kolegama bili glavni argument u štrajku i upravo završenim natezanjima s Vladom. Najavljujući početak štrajka 9. listopada, kazao je kako za sindikate dodaci nisu ni predmet razgovora, jer oni žele koeficijente. “Povećanje samo dodataka za nas je neprihvatljivo i iz tog razloga mirenje je neuspješno završilo”, izjavio je tada. Međutim, u spomenutom mailu u čijem smo posjedu, sada potpuno kontradiktorno objašnjava da su dodaci zapravo bolji od koeficijenata.

Rezolutno ‘ne’ dodacima u tri navrata

To je svakako promjena retorike oko načina povećanja plaća i “vraćanja dostojanstva isključivo kroz povećanje koeficijenata”. Štoviše, članovi sindikata su tijekom ovoga štrajka tri puta odbijali ponude Vlade koja su sadržavala dodatke kao rješenje situacije. Prvi puta, to se dogodilo 9. listopada kada je ponuda bila formulirana po modelu 2 posto dodatka od 1. listopada i još 2 posto od 1. lipnja iduće godine. Rezolutno odbivši dodatke i zahtijevajući od Vlade koeficijente, sindikati su sutradan pokrenuli štrajk.

U narednim danima, mnogo se govorilo o koeficijentima pa je gospodin Mihalinec pričao i o tome kako nije moguće pronaći “nijedan argument zbog kojeg bismo rekli da pristajemo na manji koeficijent” te kako ljudi, kroz koeficijente “žele potvrdu svoje vrijednosti od Republike Hrvatske”.

Predloženi dodaci kao poniženje

Sredinom studenoga, sindikatima je iz Vlade predstavljena nova ponuda s rješenjem opet formuliranim kroz dodatke. Sindikati ponudu odbijaju, ocjenjujući je sramotnom. “Dodatak od 2 posto je manje od 2 posto koeficijenta. Ovakvo poniženje nastavnici, učitelji i ostali zaposleni nisu još dobili od nijedne Vlade kao sada”, grmio je Mihalinec tih dana.

Posljednju ponudu sindikata, članstvo je u visokom postotku odbilo na sindikalnom izjašnjavanju. Ponuda je, kako ju je predstavio premijer Plenković u noći 27. studenoga, sadržavala rješenje također kroz dodatke; 3 posto dodatka od 1. prosinca, 1 posto dodatka od 1. lipnja 2020. i još jedan posto osiguravajućeg dodatka za prosinac 2020. Nakon što je ponuda odbijena, Mihalinec je poručio “kako su prosvjetari izjašnjavanjem pokazali da se ne misle cjenkati i jasno rekli da svoj status žele riješiti preko koeficijenata”.

Na tragu sindikalnih zahtjeva o koeficijentima, predstavnici nastavničkih Facebook grupa samouvjereno su u medijima isticali kako su koeficijenti sigurniji od dodataka. “Problem je u tome što se nama nude dodaci, a oni su nesigurna stvar”, govorila je još prošloga tjedna na HRT-u nastavnica Ivana Valjak Ilić iz jedne od FB nastavničkih grupa.

Paradoks oko dodataka i koeficijenata

Na kraju su koeficijenti u ponedjeljak ostvareni za učitelje i nastavnike, no ne i nenastavno osoblje, što je izazvalo bijesne poruke štrajkaša prema sindikatima koji su predvodili cijelu borbu oko jedinstvenog cilja – 6,11 posto koeficijenta. Jedan od vođa štrajka sada tvrdi da su dugoročno bolje i sigurnije prošli oni koji su dobili povećanje plaće kroz dodatke. Paradoks cijele priče je u tome što su mnogi nezavisni stručnjaci tjednima tvrdili upravo to isto.

Naime, koeficijente određuje Vlada svojim jednostranim aktom koji nije stvar pregovora između socijalnih partnera. Maksimalno pojednostavljeno, Vlada danas može podići koeficijente jednostavnom i proizvoljnom odlukom, no isto tako ih već za tjedan dana proizvoljno može smanjiti; u tome je ne priječi baš ništa.

Danas su dodaci super, prije mjesec dana nije ih se smjelo zbrajati u plaće

S druge strane, dodaci se ugovaraju službenim pregovorima sindikata i Vlade, a na kraju takvih pregovora, potpisuje se ugovor obvezujuć za obje strane. U slučaju nepoštivanja kolektivnog ugovora, zaposlenici mogu tužiti poslodavca, u ovom slučaju Vladu.

Kontradiktornost gospodina Mihalinca čini se još većom ako se vratimo na sam početak štrajka, u kraj listopada. Tada je tvrdio kako se, kada govorimo o prosječnim plaćama učitelja i nastavnika, u konačan iznos ne smiju uračunavati dodaci koje redovito primaju. Iako su dodaci sastavni dio plaće i uračunavaju se svim hrvatskim građanima. Ulaze i u prosječnu plaću u Hrvatskoj, na koju se sindikati često pozivaju.

No, gospodin Mihalinec u svom je istupi oštro govorio kako se “dodaci ne smiju zbrajati”. “To da se u plaću uračunava sve što se isplaćuje za zaposlene, nije normalno! Pa to je ludilo! To je bezobrazno!”, kazao je Mihalinec na presici 28. listopada.

Finalna sloga s ljudima iz kruga premijera

Promjenom retorike o većoj važnosti i sigurnosti dodataka naspram koeficijenata, šef sindikata zapravo se priklonio i onome što se može čuti iz kruga premijera Plenkovića. Po mišljenju Radovana Fuchsa, posebnog premijerovog savjetnika za obrazovanje, bolje bi bilo da su sindikati odmah prihvatili povećanje dodataka na plaću umjesto povećanja koeficijenata. “Fokus je bio koeficijent 6,11. Samo to i ništa više. Koeficijent teoretski vrijedi od sjednice Vlade do sjednice Vlade, zato kažem da bi ono bilo povoljnije rješenje.

To je akt kojeg Vlada samostalno donosi i u kojem nema sindikalnog pregovaranja, dok za kolektivne ugovore imate sindikalne partnere koji se dogovaraju o svim stavkama”, rekao je jučer Fuchs, dodajući kako bi povoljnije rješenje za sve bilo isplaćivanje iznosa kroz dodatke.

S tim se povoljnijim rješenjem sada slaže i gospodin Mihalinec pa ostaje nejasno zašto je poveo 36-dnevni štrajk s isključivim naglaskom na povećanju plaća kroz koeficijente što je, kako sam implicira, nesigurnija opcija od dodataka.