U pregledu tjedna ne treba propustiti najzabavniju stvar: Dežulovićev urnebesni komentar na Opći sabor HDZ-a

Plenković je nešto mantrao o nastavku Tuđmanovog puta i dosadašnje politike, o tome kako su oni tradicionalna stranka koja tako gleda na obitelj, ali eto poštuje i druge, a najbolji komentar ponudio je Boris Dežulović na facebooku. On je, naime, stavio dvije fotografije, onu Plenkovićevu s Tuđmanovom bistom u pozadini i sliku Borisa Leinera sa Štulićevom bistom, uz komentar je li dosta više terora tribute bandova.

Splitski izbori

U Splitu je pak predano devet kandidatura za gradonačelničko mjesto i jedanaest kandidacijskih lista, pri čemu se najizglednijom čini nova Puljkova pobjeda, ali bez stabilne većine u vijeću. Dosadašnji dio kampanje obilježilo je upadljivo izbjegavanje HDZ-a da svoga kandidata Đogaša igdje poveže sa strankom te Kerumovo cirkusiranje, a prvo sučeljavanje bilo je popraćeno žestokim sukobom Ivice Puljka i Željka Keruma, koje realno obojici odgovara.

Referendum u Puli

Kako stvari izgledaju kad se nema stabilne većine i kad se partneri raziđu na pitanjima bitnim za lokalnu zajednicu, svjedočimo upravo u Puli, gdje su građani okupljeni oko inicijative za raspisivanje referenduma oko Lungomarea uspjeli prikupiti dovoljnih gotovo dvanaest tisuća potpisa za raspisivanje referenduma o ovoj temi. Bez obzira što je hrvatsko zakonodavstvo napravilo sve da smanji utjecaj građana u lokalnoj zajednici, budući da je za obvezujuće provođenje referenduma potrebno da na njega iziđe više od 50 posto upisanih birača, nije nemoguće da se to u Puli i dogodi. Što bi bio začetak dugoročne promjene odnosa između građana i institucionalne politike na lokalnoj razini.

Trgovina organima?

Velika afera oko pitanja je li došlo do trgovine organa za transplantacije na Rebru, odnosno do prodaje organa od strane ljudi koji žive u siromaštvu, došla je u tjednu velikih rasprava oko reforme zdravstva i odnosa između privatne prakse i rada u javnim bolnicama, k tome u ionako problemima opterećenom resoru. A stvar se kao i obično odvija uz šutnju, negacije i guranje pod tepih od strane vladajućih.

Afera Agram

Dočekali smo i prve nepravomoćne presude u slučaju Agram, koji se manje-više odnosio na kompletno funkcioniranje Bandićeve vlasti u Zagrebu. Uz par osuđujućih presuda, najveća vijest je oslobađajuća presuda za Petra Pripuza, što nas dovodi do toga da ili Bandićeva vlast nije bila onakva kakvom je javnost prepoznala, ili je tužiteljstvo loše pripremilo optužnicu, ili je sudstvo i dalje pod raznim utjecajima. Što god da je od navedenog, stoji činjenica da za reformu nekog društva ili političkog sustava nije potrebna samo promjena na izborima, niti volja građana, nego dugotrajna dubinska reforma koju bi netko morao provesti.

Bosna i Hercegovina

Vijesti iz Bosne i Hercegovine je ovaj tjedan toliko da je teško odlučiti se odakle početi. Dakle, visoki predstavnik Christian Schmidt je nametnuo financiranje izbora koji će se, sad je to već sasvim jasno, 2. listopada i održati. Narodna Skupština Republike Srpske je zbog rata u Ukrajini odlučila zamrznuti svoje odluke o povlačenju iz državnih institucija. Veleposlanstvo SAD-a je po prvi put oštro kritiziralo i bošnjačke političare i stranku SDA da potiče podjele u zemlji te stalo iza Daytona, odnosno dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

Josip Juratović je također javno najavio da će se angažirati oko toga da rezolucija Bundestaga o BiH prepozna i Bakira Izetbegovića kao problem. Charles Michel je u Bruxellesu okupio političke čelnike iz BiH, skoro sve, s izuzetkom Dragana Čovića koji nije želio sjediti s ‘dva bošnjačka člana predsjedništva’, a svi su izgledi da će Dom naroda Parlamenta BiH podržati HDZ-ov prijedlog reforme izbornog zakona. Što neće značiti ništa, ne usvoji li zastupnički dom tu odluku, a to se neće dogoditi.

Scholzova balkanska turneja

Njemački kancelar Scholz je ovog tjedna odradio balkansku turneju, s jasnom porukom da Europska unija želi zemlje zapadnog Balkana u svom sastavu, čak se založio za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, uputio je packu Bugarskoj oko kočenja Sjeverne Makedonije, dok je Aleksandru Vučiću rekao to da EU želi Srbiju u članstvu, ali da ona mora uvesti sankcije Rusiji i da će priznanje Kosova biti neophodno. Ove dvije posljednje stvari nije baš doslovno tako rekao, ali to je bio smisao koji je Vučić jako dobro razumio. U međuvremenu, Kosovo je odlučilo do kraja godine također zatražiti članstvo u EU.

Rusija bez veza s Europskim sudom za ljudska prava

Rusija je i službeno izašla izvan ingerencija Europskog suda za ljudska prava, čime se pomalo kidaju i posljednje niti europske orijentacije te zemlje. I to, paradoksalno, u tjednu u kojem se Putin pozvao na nasljeđe Petra Velikog, inače čovjeka koji je okrenuo Rusiju ka Europi. Ali, kao i svi profili autokrata, Putin je odlučio iz povijesti uzeti selektivno ono što mu odgovara, a odbaciti ono što mu se ne uklapa u politički koncept.

Parlamentarni izbori u Francuskoj

Ovu nedjelju čeka nas prvi krug parlamentarnih izbora u Francuskoj, na kojima ljevica predvođena Mélenchonom ima dobre izglede za odličan rezultat, a samim tim i za njegovo premijersko mjesto. Dogodi li se taj tip kohabitacije, bit će zanimljivo gledati kamo će otići Francuska, budući da se Macronova i Mélenchonova vizija zemlje temeljito razlikuju.

Liga nacija

Na koncu, Hrvatska je u Ligi nacija došla do prve pobjede, i to na gostovanju u Danskoj, pa i s dosta pomiješanim sastavom, što ukazuje da Zlatko Dalić ipak ima još uvijek dovoljno znanja i autoriteta, kao i unutrašnjih rezervi, da ovu reprezentaciju još jednom odvede do velikog rezultata. No, to i dalje ne znači da će se to dogoditi.