Izglasan Zakon o obnovi Zagreba, podržala su ga 124 zastupnika
Sabor je u zakon ugradio 42 amandmana koja je Vlada u potpunosti prihvatila
Hrvatski sabor danas zaključuje dvotjednu izvanrednu sjednicu i glasa o raspravljenim zakonima, među kojima je i Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom u Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji. Sabor u taj zakon ugrađuje 42 amandmana koja je Vlada u potpunosti prihvatila, šest amandmana djelomično prihvaća, od njih ukupno 183 predloženih.
Od 138 nazočnih zastupnika, za zakon je glasovalo njih 124, suzdržanih je bilo deset, protiv četvero.
Broj glasova koje je zakon dobio, govori da su za njega glasovali i oporbeni zastupnici, koji točno, znat će se kad nadležna saborska služba objavi taj podatak.
Model obnove
Zbog epidemioloških mjera, u Saboru se glasalo u tri dvorane, a video vezom su glasali oni zastupnici koji se nalaze u samoizolaciji. “Pozdravljam kolege koji su se spojili video vezom, Mato Franković, Hrvoje Zekanović, Ante Bačić i Stjepo Bartulica, ušli ste u povijest, pozdrav!”, rekao im je predsjednik Sabora Jandroković, prenosi N1. Glasanje je bilo predviđeno za 10 sati, no mnogi su klubovi zastupnika zatražili stanku. Potom se zasebno glasalo o svakom od predloženih amandmana.
Zakon o obnovi definira model po kojem će konstrukcijsku obnovu zgrada 60 posto financirati država, a po 20 posto Grad Zagreb i županije te vlasnici nekretnina. Vlasnicima s minimalnom plaćom i bez značajnije imovine, država i županija, grad ili općina u potpunosti će financirati tu obnovu.
Plaćanja iznosa od 20 posto bit će oslobođeni i vlasnici nekretnina ako njihov dohodak u protekloj i tekućoj godini ne prelazi 4000 kuna, a isto vrijedi i za one čija je ukupna imovina na dan potresa vrijedila manje od 200.000 kuna.
Oštećeno 26 tisuća zgrada
U potresu 22. ožujka u Zagrebu je oštećeno 25 tisuća zgrada, u Krapinsko-zagorskoj županiji 409 te 510 u Zagrebačkoj županiji, ukupno 26 tisuća zgrada.
Oko 1,5 posto oštećenih zgrada javne je namjene, a 98,5 posto su zgrade u privatnom vlasništvu.
Razmjeri štete procijenjeni su na oko 86 milijardi kuna, što je oko 60 posto godišnjeg državnog proračuna.