U SAD-u se žestoko raspravlja o regularnosti izbora. Što nam to govori o stanju u toj svjetskoj velesili?
Mogu li svoj model demokracije SAD i dalje nametati drugim državama?
Što se događa sa Sjedinjenim Američkim Državama, do sada nespornim vođom slobodnog svijeta te zemljom uzorne demokracije koja već desetljećima dijeli lekcije i propisuje te nameće, nerijetko i vojnom intervencijom, svoje demokratske standarde po svijetu.
Predsjednik Donald Trump objavio je da će zatražiti od Vrhovnog suda obustavu daljnjeg brojanja glasova kako bi se na taj način spriječilo Demokrate da prevarom dođu do pobjede. Njegov protukandidat Joe Biden upozorio je pak kako se njegova pobjeda pokušava spriječiti na nepošten način.
Oštra reakcija na Trumpa
Na sam dan izbora predsjednica američkog Predstavničkog doma Nancy Pelosi objavila je kako američki Kongres spreman odrediti pobjednika predsjedničkih izbora.”Znamo što je zakon i vrhovna uloga Kongresa, posebno, Predstavničkog doma, kada se radi o brojanju glasova“, izjavila je Pelosi te dodala, “mi smo odavno spremni jer vidimo neodgovornost predsjednika, njegovo nepoštovanje Ustava, naše demokracije, između ostalog, naših izbora. Tako da smo spremni“, zaprijetila je Pelosi.
Bila je to reakcija na najave aktualnog predsjednika Donalda Trumpa da će proglasiti pobjedu i prije nego s prebroje svi glasovi, što se pokazalo i točnim. Trump je također sipao optužbe kako je dopisno glasovanje oružje za manipulaciju Demokrata, da neće priznati rezultate jer su oni namješteni, da će pobjednika odrediti Vrhovni sud u kojemu su njegove pristalice u većini. Demokrati su sve to nazvali Trupovim nebulozama i optužbama kako bi prikrio svoje prave namjere da zapravo on ukrade izbore.
Razotkrivanje izbornog sustava
Sama činjenica da se u jednoj zemlji toliko raspravlja o regularnosti izbora, da se postavlja pitanje hoće li oni biti falsificirani, ukradeni ili namješteni, dovoljno govori o stanju, pa i urušavanju demokracije u najmoćnijoj državi svijeta. Po tomu neizbježno se nameću usporedbe s postizbornim ozračjem u Bjelorusiji.
Osim toga ovi izbori do kraja su razotkrili svu nepravednost američkog izbornog sustava koji onemogućava glasovanje milijuna ljudi, koji ih prisiljava da čekaju i po deset sati u redu kako bi konzumirali svoje ustavno pravo, da se dijelovima zemlje gdje žive siromašniji stanovnici ili tamo gdje su u većini afroamerikaci, nema dovoljno glasačkih mjesta.
Kako dalje dijeliti lekcije?
Konzervativni senator Mike Lee iz Utaha nedavno je prilično jasno formulirao kako konzervativci doživljavaju demokraciju: „Demokracija nije cilj; sloboda, mir i prosperitet jesu.”
Zbog svega toga, bez obzira tko pobijedi na izborima, logično se nameće pitanje imaju li SAD uopće legitimitet da se i dalje predstavljaju kao zemlja uzorne demokracije ili da drugima dijele lekcije o tomu kakva demokracija treba biti. I mogu li taj svoj model nametati drugim državama?
Što ako Trump pobijedi?
Tim više što prevladava uvjerenje da je Trump tijekom četiri godine u Bijeloj kući razbuktao rasizam, produbio podjele u društvu, negirao je trodiobu vlasti, smjenjivao je sudske dužnosnike, omalovažao stručnjake, nije plaćao porez, poticao je jačanje korupcije i nepotizma…
Stoga se postavlja pitanje kako je sa svim tim repovima svoje vladavine mogao doći na domak pobjede. Najgori je odgovor da je baš zato pobijedio, što mora itekako zabrinuti ne samo Amerikance nego i svijet. Jer Trump će, ako osvoji vlast, nastaviti rastakati NATO pakt, razbijati EU i euro koji ugrožavanju američki dominaciju, ucjenjivati i prijetiti svim državama koje se neće povinovati njegovoj politici America first.