Nekad je nužno odabrati stranu

U sljedećih nekoliko mjeseci Europu čekaju ključni izbori. Izračunali smo kako bi to izgledalo da su danas

Svi izbori su dosta neizvjesni, sve više jačaju populistički pokreti

A woman poses for a photograph with artwork entitled "Portrait of Angela Merkel" by Colin Davidson, during a press preview at the London Art Fair in north London on January 19, 2016. The fair is set to run until January 24.  AFP PHOTO / LEON NEAL

RESTRICTED TO EDITORIAL USE, MANDATORY MENTION OF THE ARTIST UPON PUBLICATION, TO ILLUSTRATE THE EVENT AS SPECIFIED IN THE CAPTION / AFP / LEON NEAL
FOTO: AFP

Ovo bi mogla biti godina velikih promjena za Europu. Tri članice Europske unije izlaze na izbore čije ishode je dosta teško procijeniti, a u sve tri raste popularnost populističkih pokreta. Radi se o Nizozemskoj, Njemačkoj i Francuskoj. Italija bi isto tako mogla na prijevremene parlamentarne izbore, no još se ne zna kada bi to moglo biti. Napravili smo mali pregled trenutnih snaga moći stranaka u državama koje očekuju izbori.

1. Parlamentarni izbori u Nizozemskoj, ožujak 2017.

Za otprilike mjesec dana Nizozemska će dobiti novu vladu. Glavna bitka vodit će se između stranke krajnje desnice Slobodarska stranka i njihovog predsjednika Geerta Wildersa te liberala aktualnog premijera Marka Ruttea. Wilders se zalaže za nizozemski referendum o izlasku zemlje iz EU, zatvaranje granica i ‘deislamiziranje’ zapada. Problem bi mogao biti što nitko ne želi u koaliciju s krajnjim desničarima pa ako bi i osvojili većinu ne bi imali koalicijskog potencijala.

Što kažu ankete?

U anketi koja je objavljena u srijedu vidljivo je da podrška Wildersu opada, iako je on i dalje vodeći kandidat, a na drugom mjestu je aktualni premijer Rutte. Što se tiče sastava parlamenta, prema novoj anketi u vodstvu su liberali sa 24 zastupnika, dok je na drugoj poziciji Slobodarska stranka koja je od prošlomjesečnih anketa pala za šest mjesta i sad je na 20 mandata, isto kao i demokrati Alexandera Pechtolda. Zeleni na čelu s Jesse Klaver osvajaju 19 mjesta, piše Bloomberg.

2. Predsjednički izbori u Francuskoj, prvi krug u travnju, konačni početkom svibnja

Francuska će svog predsjednika gotovo sigurno izabrati u drugom krugu, koji je zakazan za početak svibnja. U utrci će se vjerojatno voditi bitka između kandidatkinje krajnje desnice Marine Le Pen i neovisnog kandiata Emmanuela Macronea. Tu su još i kandidat republikanaca Francois Fillon i socijalist Benoit Hamon.

Što kažu ankete?

Prema rezultatima istraživanja objavljenih prije tjedan dana čelnica francuske Nacionalne fronte Marine Le Pen vjerojatno će biti pobjednica prvog kruga francuskih predsjedničkih izbora u travnju. pokazalo je novo istraživanje javnog mnijenja objavljeno u četvrtak. U drugom krugu bi pak snage mogla odmjeriti s Macroneom. Istraživanje Harris Interactivea pokazalo je da će 23. travnja šefica Nacionalne fronte dobiti 24 posto, a Macron 21 posto glasova.

Rezultati dviju anketa objavljenih u srijedu navečer Le Pen su dali sličnu prednost pred Macronom u prvom krugu izbora, i također su pokazale da će bivši investicijski bankar pobijediti u drugom krugu sa 63 posto u odnosu na 37 posto za Le Pen. Fillon, konzervativac za kojeg su ankete još prije dva tjedna, prije nego je izbio skandal s navodno fiktivnim poslom i plaćanjem njegove supruge i djece novcem iz parlamenta, pokazivale da će dobiti izbore, sada se nalazi na 19 posto.

3. Parlamentarni izbori u Njemačkoj, rujan 2017.

Njemačka kancelarka Angela Merkel upustila se u jednu od najtežih političkih bitki, onu za četvrti mandat. U rujnu će pokušati dobiti šansu za još četiri godine mandata. No, veliko je pitanje hoće li jedna od najmoćnijih žena svijeta u tome uspjeti. S druge strane nalazi se SPD s dosta popularnim kandidatom za kancelara Martinom Schulzom, zahvaljujući kojem je ta stranka u posljednjoj anketi prvi put nakon 2006. godine pretekla CDU. Kao relevantan politički faktor sve se više pozicionira Alternativa za Njemački, konzervativci i euroskeptici.

Što kažu ankete?

Prema posljednjih anketama vidljivo je kako popularnost CDU-a, koji je već godinama vodeća stranka, opada. Naime, SPD ih je prestigao. Posljednja anketa daje SDD-u 33 posto glasova, dok konzervativni blok Angele Merkel koji uz njen CDU čini i CSU dobija 32 posto glasova. Populistička Alternativa za Njemačku osvaja 9 posto glasova.

4. Italija, mogući prijevremeni izbori

Izbori u Italiji su zapravo zakazani za početak 2018. godine, ali se bivši premijer Matteo Renzi, koji je danas dao ostavku na mjestu predsjednika Demokratske stranke, zauzima za to da se izbori održe što je prije moguće. Talijanski Ustavni sud u srijedu je otvorio mogućnost toj opciji, tj. da prijevremeni izbori budu i tijekom ove godine. Nakon odluke Ustavnog suda zastupnici populističkog pokreta Pet zvijezda pozvali su da se izbori raspišu odmah. Za sada još nije jasno kada će se o tom pitanju odlučiti.

Što kažu ankete?

Prema anketama objavljenim krajem siječnja, najviše glasova osvaja Pet zvijezda, 30,5 posto. Na drugom mjestu je Demokratska stranka s 29 posto glasova. Problem je i u tome što su sve snažnije podjele unutar Demokratske stranke. Massimo D’Alema jedan od najžešćih kritičara Mattea Renzija žestoko se protivi njegovoj ponovnoj kandidaturi za premijera i poručio je da će u slučaju prijevremenih izbora izaći iz Demokratske stranke. Takav bi potez snagu Demokratske stranke srozao na 20 posto. D’Alema i njegov kolega tradicionalist Pier Luigi Bersani mogli bi uzeti 14 posto, piše Reuters.