U Srbiji rehabilitiraju nacističke okupatore, doprinos je danas dao i tip čije knjige financira naše ministarstvo kulture
Bojan Dimitrijević svjedočio je u postupku rehabilitacije Milana Nedića
Srpski studio N1 televizije javlja kako je danas na Višem sudu u Beogradu, svjedočenjem povjesničara Bojana Dimitrijevića, nastavljen postupak pravne rehabilitacije predsjednika pronacističke kvislinške Vlade Srbije Milana Nedića.
Nedić se, inače, smatra odgovornim čišćenje Beograda od Židova u ekspresnom roku, uz paralelno uništavanje članova pokreta otpora, odnosno sudionika Narodnooslobodilačke borbe.
Dimitrijević to osporava. Tvrdi kako ni Nedić, a ni njegova vlada ne mogu biti odgovorni za holokaust. Svoje stajalište argumentira tezom kako Nedić do kraja 1943. nije mogao kontrolirati pripadnike svojih sigurnosnih službi.
Financijska potpora ministarstva kulture
Osim toga, na suđenju je pročitana i Nedićeva izjava iz 1946. u kojoj je on naveo kako je dobrovoljno pristupio suradnji s Nijemcima zato što nije bilo drugih političkih elemenata koji bi to učinili. Učinio je to, kako je kasnije objasnio istražiteljima, kako bi srpsko stanovništvo spasio od njemačke odmazde. Dimitrijević smatra da će postupak trajati još neko vrijeme.
Hrvatskom kulturnom scenom odjeknula je u svibnju vijest kako Hasanbegovićevo Ministarstvo kulture financijski podupire objavljivanje triju knjiga beogradskog povjesničara Bojana Dimitrijevića koji se zalaže za rehabilitaciju srpskog nacističkog kolaboracionista Milana Dedića.
Hasanbegović je, naime, njegove naslove JNA u Hrvatskoj i Sloveniji, Pomorsko zrakoplovstvo na Jadranu 1918 – 1992 te Oklopne postrojbe savezničkih snaga na jugoistoku podržao s ukupno 32.000 kuna. A zanimljivo je i kako je upravo Dimitrijević bio jedan od rijetkih ljudi koji su se oduševili izborom Zlatana Hasanbegovića za ministra kulture.
Dimitrijević je poznat i kao zagovaratelj rehabilitacije četničkog pokreta i Draže Mihailovića koje smatra antifašistima. Dimitrijević je tako sudjelovao i u procesu rehabilitacije Draže Mihailovića kada se zalagao da se četničkom vođi “vrati zasluženo mjesto u srpskoj povijesti”.
Nedić se ubio 1946. prije početka suđenja
Postupak rehabilitacije Nedića započeo je, inače, 7. prosinca 2015. godine, odnosno sedam godina nakon šti su zahtjev za rehabilitaciju podnijeli Srpski liberalni savet, Udruženje političkih zatvorenika i žrtava komunističkog režima te obitelj Nedić.
Milan Nedić je bio predsjednik srpske vlade u periodu nacističke okupacije. Zemlju je napustio krajem 1945. godine, ali je ubrzo uhapšen u Austriji i savezničke snage su ga izručile Jugoslaviji. Nediću nije suđeno, jer je 4. veljače 1946. godine izvršio samoubojstvo skočivši sa prozora istražnog zatvora.