U subotu su na Islandu izbori, a najviše šanse ima stranka Pirati. Izvukli smo najvažnije stvari o tome
Pokret je nastao 2012. godine, a od tada prilično rapidno raste
Posljednjih godina diljem Europe antisistemske stranke treće opcije dobivaju na snazi. Primjeri su svugdje; na prošlim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj respektabilan uspjeh zabilježio je Živi zid, dok je populistički pokret Pet zvjezdica odnedavno najveća opozicijska snaga u Italiji.
Jedna takva opcija uskoro bi mogla naći u poziciji da formira Vladu. Ankete uoči parlamentarnih izbora na Islandu, koji će se održati ove subote, predviđaju da bi na vlast, zajedno s koalicijskim partnerima, mogla doći Islandska piratska stranka, pokret nastao prije samo par godina. Izvukli smo par najvažnijih stvari o političkoj situaciji na Islandu uoči izbora.
1. Kako funkcionira vlast na Islandu
Island je višestranačka demokracija bazirana na sustavu proporcionalne zastupljenosti. Mandat u parlamentu traje četiri godine, a da bi vladala, stranka ili koalicija mora osigurati više od pola od ukupno 63 mjesta u Althingu, jednom od najstarijih parlamenata na svijetu, piše Bloomberg.
Izborni prag je 5 posto, a realne šanse da ga prijeđu ima sedam stranaka i političkih pokreta. S obzirom na relativno mali broj mjesta u parlamentu i velik broj stranaka koje u njega mogu ući, vlast na Islandu u pravilu je nestabilna i ovisi o snazi post-izbornih koalicija. Jedna je stranka samostalno držala vlast posljednji put prije četvrt stoljeća.
2. Trenutna situacija
Posljednji izbori na Islandu održani su 2013. godine i mandat aktualnoj vlasti trebao bi isteći tek nagodinu, no nakon masovnih antivladinih prosvjeda vladajuća koalicija raspisala je prijevremene izbore. U još uvijek aktualnom sazivu parlamenta, dvije konzervativne stranke, Nezavisna i Progresivna imaju po 19 zastupnika i zajedno čine vlast. Trenutni premijer je Sigurdur Ingi Johannsson, vođa progresivaca, dok je šef Nezavisne stranke Bjarni Benediktsson, ministar financija. Obje se stranke protive ulasku Islanda u EU.
Treća stranka po snazi u parlamentu je Socijal-demokratski savez koji ima devet zastupnika, a slijede ga Lijevi-zeleni pokret sa sedam i stranka Svijetla budućnost sa šest. Najmanja parlamentarna stranka u ovom trenutku je Islandska piratska stranka s tri zastupnika. Sve ankete prije izbora u subotu kažu da pirati trenutno imaju najveću potporu birača. Sedma stranka koja ima izglede ući u parlament je stranka Oživljavanje (Revival) koju su tek ove godine osnovali članovi Nezavisne stranke koji se zalažu za ulazak Islanda u EU.
3. Islandska ‘Jogurt revolucija’
Kao što smo već naveli, prijevremeni izbori na Islandu raspisani su nakon velikih antivladinih prosvjeda u travnju ove godine. Islanđani su na ulice izašli nakon što su u aferi Panama Papers isplivali dokumenti o offshore tvrtci sada već bivšeg premijera Sigmundura Davíða Gunnlaugssona i njegove žene.
Premijer i njegova supruga kupili su offshore kompaniju Wintris kako bi investirali milijune koje su zaradili prodajom obiteljske kompanije koja je pripadala supruzi. Kad je Gunnlaugsson 2009. ušao u islandski parlament, nije prijavio 50 posto učešća u kompaniji.
Premijer je uslijed masovnih prosvjeda, na kojima su prosvednici zgradu vlade gađali jogurtom i bananama, dao ostavku, a na njegovo mjesto došao je današnji premijer, a tada ministar poljoprivrede i ribarstva Sigurdur Ingi Johannsson.
https://www.youtube.com/watch?v=ORlq_zrfWDc
4. Uspon Pirata
Iako su osnovani u studenom 2012. , već na prvim parlamentarnim izborima na kojima su sudjelovali kao stranka, Islandska piratska stranka osvojila je tri mjesta u parlamentu i tako postala prva od 60 piratskih stranaka na svijetu koja je ušla u parlament neke zemlje.
Kako piše Bloomberg, politički zahtjevi islandskih pirata poprilično su eklektični. Traže novi ustav koji naglašava transparentnost institucija, univerzalni osnovni prihod, 35-satni radni tjedan prema francuskom modelu, islandsko državljanstvo za Edwarda Snowdena, dekriminalizaciju droga i pošteniju redistribuciju dividendi od islandskih prirodnih resursa, što bi u prijevodu značilo veće poreze ribarske i rudarske multinacionalne kompanije.
Od prvih izbora popularnost Pirata, posebno za vrijeme prosvjeda, stalno je rasla. Njihova predsjednica Birgitta Jonsdottir kaže da uspon Pirata treba shvatiti kao odraz nepovjerenja u konvencionalnu politiku. ”Tradicionalna politika nije pokazala da može stvoriti napredak i ljudima je dosta čekanja promjena. Dobro je vidjeti da su ljudi protiv korupcije i bahatosti,” izjavila je Jonsdottir za Newsweek.
The #Icelandic #Pirate Party is the biggest party in #Iceland according to survey: https://t.co/UKqjG1Rewu @PiratePartyIS @birgittaj
— Birgitta (@birgittaj) March 19, 2015
5. Predviđanja za subotu
Prema svim relevantnim izvorima, Islandska piratska stranka na izbore ove subote izlazi kao stranka s najvećom potporom birača. Najpopularnija stranka u zemlji postali su još prošle godine, a zbog fijaska tradicionalnih konzervativnih stranaka i prosvjeda popularnost im je samo još narasla. Guardian je prije par mjeseci pisao da imaju podršku čak 43 posto birača, što je za oko deset posto više od ukupne podrške dvije donedavno najjače stranke.
No, slično kao i u Hrvatskoj, postizborni dogovori mogli b i potrajati. Kako piše Bloomberg, važnu će ulogu imati nedavno izabrani predsjednik Johannesson, koji će mandat za sastavljanje vlade dati onom kandidatu koji će imati najveće izglede da oko sebe okupi većinu, a ne čelniku najjače stranke.