U Venezueli je burno već neko vrijeme, a sutrašnji bi prosvjed mogao biti početak potpuno nove faze političkog obračuna
"Preuzimanje Caracasa" naziv je velikog opozicijskog prosvjeda
Caracas se sprema za dan prosvjeda protiv predsjednika Nicolasa Madura i njegove vlade. Vojnici i oklopna vozila obilaze glavni grad ususret četvrtka kada je zakazan prosvjed. Zemlja se nalazi usred dramatične situacije i gušenja oporbenih mitinga, no neki se nadaju kako bi sutrašnji prosvjed mogao najaviti novu fazu u političkom obračunu u Venezueli, piše Guardian.
Organizatori prosvjeda, koalicija poznata kao MUD, nada se kako će privući stotine tisuća prosvjednika iz cijele zemlje na protest nazvan “Preuzimanje Caracasa”, gdje će tražiti referendum o opozivu prije završetka godine, što bi prekinulo Madurov mandat i izazvalo nove izbore.
Prosvjedi će testirati odlučnost oporbe da svrgne predsjednika i pokazati koliko je daleko vlada spremna ići u nastojanju da ostane na vlasti u ovoj naftom bogatoj državi koja je osakaćena ozbiljnim nestašicama osnovnih potrebština i lijekova, dok inflacija raste, a kriminal bijesni.
Oštra represija
Vlada kaže da je ono što se sprema za 1. rujan “udar” koji provodi anti demokratska opozicija, kazali su iz tamošnjeg Ministra vanjskih poslova. Iako opozicija želi ukloniti Madura s vlasti, kazali su kako će se pridržavati ustavnih demokratskih sredstava, te inzistiraju kako će prosvjed biti miran.
No, strah od nereda nije neutemeljen. Oštra represija koja je uslijedila nakon tjedana prosvjeda u 2014. iza sebe je ostavila 43 ubijene osobe. Nekoliko opozicijskih figura su kasnije procesuirani zbog njihove navodne uloge u poticanju nasilja. Tako je, primjerice, Leopoldo Lopez, lider onog što se smatra radikalnom frakcijom osobe, osuđen je na 17 godina zatvora.
Od tada, bez obzira na nestašica hrane, prosvjedi protiv vlade su ugušeni. No, četrtak bi mogao označiti početak nove faze u političkom obračunu, kažu analitičari. “Ovo je pravi preokret”, kaže David Smilde, stručnjak za Venezuelu u Wasningtonskom uredu za Latinsku Ameriku. “Ovo će odrediti što je strategija opozicije i kako izgleda vlada, kazao je, piše Guardian.
Strategija preventivnog slamanja oporbe
Do sada je strategija vlade bilo preventivno slamanje oporbe, zatvaranje nekoliko opozicijskih lidera pod optužbom da su planirali nasilne prosvjede. Diljem Caracasa sada su raspoređeni vojnici, a vlada je zabranila privatne avione i dronove iznad teritorija Venezuele do 5. rujna. Oporbeni čelnici izjavili su kako neće poštovati ova pravila i kako će dronovi letjeti iznad prosvjeda.
Od kako je preuzeo vlast 2013. godine, Maduro se u velikoj mjeri oslanja na pomoć vojske, pa je tako promaknuo visoke vojne časnike na ključne pozicije u svojoj vladi.
Mnogi u Venezueli se žale da jedu tek jednom ili dvaput dnevno zbog kroničnih nestašica hrane. Čak i stojeći u dugim redovima za supermarket ne garantira da će građani doma otići s hranom. Do lijekova je gotovo nemoguće doći. Gospodarstvo očekuje pad od 8 posto, a BDP je lani pao 5.7 posto. Inflacija je oko 700 posto, a nasilni zločini su u porastu. Anketa Venebarometra pokazuje da bi 88 posto birača “vjerojatno” glasalo za opoziv Madura.
Hoće li stići opozvati Madura na vrijeme?
Tajming ovog prosvjeda je ključ. Opozicija je ranije ove godine uspjela prikupiti dovoljno potpisa za pokretanje niza koraka koji bi trebali dovesti do glasanja o opozivu. Sada čekaju konačan datum kada će doći do drugog koraka – u kojem 20 posto registriranih birača, odnosno 3.9 milijuna ljudi mora u tri dana potpisati peticiju kako bi formalno pokrenuli referendum. Dužnosnici kažu da bi se to moglo dogoditi krajem listopada.
To bi, prema opoziciji, dužnosnicima dalo dovoljno vremena za organiziranje referenduma o Maduru prije nego što dođe do polovine šestogodišnjeg mandata 10. siječnja 2017. godine. Opoziv prije tog datuma značio bi i nove izbore. Dogodi li se nakon toga, njegov potpredsjednik bi jednostavno preuzeo vlast i najavjerojatnije nastavio politiku za koju kritičari kažu da je zemlju i dovela na koljena.