Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Grčić i Lalovac na izvanrednoj presici otkrili gdje će sve država rezati troškove

Grčić i Lalovac su u Vladi predstavili mjere za obuzdavanje deficita

ZADNJA IZMJENA: tra 20, 2015

ZAGREB – Vlada ide s dodatnim mjerama prema Europskoj komisiji čiji će ukupni fiskalni napor iznositi 0,634 posto BDP-a, što je više od iz Bruxellesa traženih 0,4 posto BDP-a, najavio je u ponedjeljak potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić.

Dodatne mjere u proceduri prekomjernog deficita moramo obznaniti i poslati Europskoj komisiji, i 21. travnja ključni je datum kada će se one početi vrednovati, a ovih dana finalizirat ćemo i nacionalni program reformi i time kompletirati cijeli proces u okviru procedure Europskog semestra, kazao je Grčić koji je zajedno s ministrom financija Borisom Lalovcem na konferenciji za novinare predstavio dodatne mjere s kojima Vlade ide pred Komisiju.

Ušteda od 1,12 milijardi kuna

To što se ide s većim financijskim naporom nego je tražila Europska komisija obrazložio je time što se mogu očekivati određene rezerve Komisije oko nekih mjera, primjerice oko dodatnog povlačenja dobiti javnih poduzeća.

Po njegovim riječima, mjerama na rashodnoj strani proračuna očekuje se efekt od 0,34 posto BDP-a ili 1,12 milijardi kuna, dok bi na prihodnoj strani proračuna efekt iznosio 970 milijuna kuna ili 0,294 posto BDP-a.

Grčić je najavio da će Vlada ići s limitima u okviru proračuna (materijalni troškovi, subvencije i ostale nabave) vrijednim oko 463 milijuna kuna te dodatnim uštedama izvanproračunskih korisnika (Hrvatske vode, Hrvatske ceste, Fond za zaštitu okoliša i HZZO) vrijednim 407 milijuna kuna.

Posebnim mjerama idemo i na smanjenje deficita javnih poduzeća u ovoj godini – HŽ Infrastrukture za 200 milijuna kuna te HAC-a 50 milijuna kuna, a Grčić dodaje da se usporedo radi i na prijedlogu mjera za restrukturiranje javnih poduzeća 2016.-2018.

Spojit će se deset državnih agencija

Na prihodnoj strani proračuna riječ je o ukupno 970 milijuna kuna, od čega se od povećanja trošarina na derivate i cigarete u ovoj godini očekuje dodatnih 370 milijuna kuna. Uz to, predviđeno je i povlačenje dodatnih 600 milijuna kuna dobiti ostvarenih u strateškim i društvima od posebnog interesa, čime bi ukupni prihod od dobiti javnih poduzeća ove godine iznosio 1,6 milijardi kuna, rekao je Grčić.

Najavio je i da će se ići na daljnje smanjenje parafiskalnih nameta za još 330 milijuna kuna. U visokoj fazi je i odluka o spajanju najmanje deset agencija, a ići će se i na racionalizaciju materijalnih troškova agencija kao i mjere vezane uz plaće u tzv. neovisnim agencijama, kaže Grčić.

Ministar financija Boris Lalovac najavio je uvođenje standarda u materijalnim troškovima, primjerice trošak najma ne bi smio biti veći od 11 eura po četvornom metru, a najavio je i smanjenje troškova službenih putovanja, korištenja službenih vozila i sl. za po 10 posto u odnosu na prošlu godinu. Od toga se očekuje efekt od oko pola milijarde kuna, rekao je Lalovac.

Deficit u proračunu 19 milijardi kuna

Podsjetimo, Državni zavod za statistiku (DZS) danas je predstavio Izvješće o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Republici Hrvatskoj, prema kojem je manjak u proračunu opće države za 2014. godinu iznosio je 18,8 milijardi kuna ili 5,7 posto BDP-a, dok je dug opće države na kraju prošle godine dosegnuo 279,5 milijardi kuna, što čini 85 posto BDP-a.

Usporedbe radi, manjak opće države za 2013. godinu iznosio je 17,6 milijardi kuna ili 5,4 posto BDP-a, dok je dug opće države istodobno iznosio 266,1 milijardu kuna, odnosno 80,6 posto BDP-a.

O prekomjernom deficitu i dugu Hrvatske danas je govorio i premijer Zoran Milanović, ustvrdivši da se javni dug drži pod kontrolom, a smiruje se i deficit te je kazao da se osim trošarina nove mjere ušteda neće ticati građana. Opširniju premijerovu izjavu pročitajte OVDJE

Telegram je ovog vikenda objavio dokumente koji otkrivaju sve o rastrošnom poslovanju države po kojem stojimo gotovo kao Grčka. Drugi dio serijala o pravom poslovanju svih državnih agencija, zavoda i fondova možete pročitati OVDJE.

Više s weba
Ostanite uz telegramov program