U zadnje vrijeme opet se intenzivno priča o tome da će Vatikan preuzeti upravljanje Međugorjem ali što to znači? Evo konteksta

Krajem godine Međugorje će biti pod kontrolom Vatikana

Sve je izvjesnije da monasinjor Hoser ima i cijeli niz drugih, jednako važnih zadaća. Među ostalim, dakako, stati na kraj kriminalu, šundu, senzacionalizmu i drugim zloporabama vjere koje bacaju vrlo ružno svjetlo na mjesto hodočašća milijuna ljudi. Ali, ponajprije staviti pod vatikansku kontrolu milijunske zarade koje se tu ostvaruju. Sve upućuje da je bio u pravu teolog i bivši svećenik Dalibor Milas, doktorand u Grazu i stručnjak za Međugorje, kad je zapisao da “svakome čovjeku današnjice, kojemu su čast i poštenje tek arhaični izrazi, mora biti jasno da je kriminal prisutan tamo gdje se vrti velik novac”.

Milas misli kako bi iluzorno bilo očekivati da će Međugorje biti iznimka. “No, kako bi se spriječila pretjerana apartmanizacija svetišta, inflacija kiča, mitova i svjetlećih kipova, potreban je angažman i utjecaj više instance kao što je Vatikan”. Milas se zalaže za očuvanje i zaštitu Međugorja kao mjesta molitve i mira, s tim da se moraju suzbiti sve “popratne pojave”. Pa među njima spominje i “iskorištavanje radnika i radnica u Međugorju koji po cijele dane rade na crno i za minimalac”. Sveta Stolica kao da je poslušala teologa Milasa te je poslavši nadbiskupa Hosera u Međugorje napravila prvi korak prema sređivanju odnosa u tom okupljalištu desetina milijuna vjernika iz cijelog svijeta.

Premda je potpuno jasno da Vatikan “još tisuću godina” neće priznati ukazanje Majke Božje, Sveta Stolica ipak je odlučila čvrsto staviti pod svoju kontrolu tu top destinaciju svjetskog turizma, ali i tamošnje financije. Zbog toga će Rim, čim krajem godine mostarski biskup Ratko Perić zatraži po sili vatikanskih zakona umirovljenje, proglasiti Međugorje zasebnom, eksteritorijalnom biskupijom, pod izravnom kontrolom Svete Stolice. Tako će Međugorje dobiti status koji već imaju velika marijanska svetišta u Padovi, Loretu, Asisu, na Pompejima: čuda nisu priznata, ali su to postala sveta mjesta hodočašća.

Sav novac od suvenira i priloga ići će u Vatikan

Po nekim ocjenama popularnost Međugorja zasmetala je velikim svetištima Lourdesu i Fatimi, pa su i oni lobirali da se Međugorje stavi pod vatikansku upravu. Tako će Međugorje dobiti status svetišta koje će voditi papin upravitelj, a franjevci Hercegovačke franjevačke provincije, bit će i dalje zaduženi za župu Međugorje i pastoralne aktivnosti. No, ono što je posebno važno: sav novac koji se prikupi na misama, od dobrotvornih priloga te prodaje suvenira, više neće ostajati kod lokalnih fratara nego će se izravno transferirati u vatikansku blagajnu.

Ne čudi stoga što monsinjora Hosera mnogi u Hercegovini nazivaju i vatikanskim knjigovođom i blagajnikom. Bit će zanimljivo kako će se od sada Sveta Stolica odnositi spram činjenice da je Međugorje zatrpano jeftinim kineskim suvenirima, kičom, lažnim mitovima, svjetlećim kipovima, kamenjem s brda, sličicama, krunicama, knjižicama, plastičnim i kamenim kipovima, gospinim vinom, pivom, rakijom, pa i dječjim igračkama koje nose Gospina obilježja. Na svemu tomu zarađuje se enorman novac što potvrđuje dr. sc. Vencel Čuljak, autor doktorske disertacije “Fenomen Međugorje kao svjetski brend i top destinacija vjerskog turizma”.

Po Čuljakovim konzervativnim procjenama u Međugorje u prosjeku svake godine dolazi oko 600.000 hodočasnika. Crkva je međutim preko internetske stranice župnog ureda u Međugorju ustvrdila da se samo 2017. u Međugorju pričestilo 1.571. 100 vjernika, a da je pričest podijelilo te sudjelovalo u misnim slavljima 36.856 svećenika. Od 1981., kad se navodno ukazala Gospa, do 2013., Čuljak procjenjuje da je to marijansko svetište posjetilo više od 30 milijuna ljudi iz cijelog svijeta, od čega je bilo čak 21 milijun stranih hodočasnika koji su ostvarili gotovo dva milijuna noćenja. Oni su su ukupno potrošili gotovo 12 milijardi eura, a samo je tamošnja Crkva zaradila oko 300 milijuna eura.

U Međugorju sad ima više od 26 tisuća kreveta

Dakle, iako neće biti priznato ukazanje Gospe, Međugorje će i dalje ostati, kako je kazao biskup Hoser “proročko i karizmatsko mjesto molitve za mir u svijetu”. Doduše nadbiskup Hoser debelo je pretjerao kad je ustvrdio da Međugorje svake godine posjeti oko 2,5 milijuna hodočasnika, no nije pogriješio kad je objasnio da je njegova zadaća “pomoći lokalnim svećenicima u svim poboljšanjima i promjenama koje će pomoći hodočasnicima”. Među tim “poboljšanjima i promjenama” svakako je na prvom mjestu sređivanje financija te prebacivanje zarađenog novca u Vatikan.

Zanimljivo je da je nadbiskup Hoser upozorio da je preizgrađenost Međugorja jedan od glavnih razloga za postupni pad broja posjetitelja. Na početku su u Međugorju prevladavali manji pansioni koji su mogli primiti najviše pedesetak hodočasnika. Kad se međutim pokazalo da je to premalo za stotine tisuća ljudi koji su tjedno tijekom sedam mjeseci godišnje pristizali u Međugorje, počeli su nicati veliki hoteli s 1500 do 2000 ležajeva. Prije nekoliko godina u Međugorju je bilo oko 18.500, a sada ih ima više od 26.000 ležajeva.

Međutim to daleko nadmašuje potražnju pa su vlasnici pansiona i hotela zapali u ozbiljne financijske probleme jer zbog slabije popunjenosti ne mogu vraćati kredite. Zato se sada u Međugorju može dobiti pansion s noćenjem, doručkom, ručkom i večerom za svega 22 eura, što jedva pokriva osnovne troškove. Osim što će hercegovački fratri izgubiti pravo upravljanja novcem, oni više neće moći samostalno odlučivati niti o najvažnijim pitanjima jer će sve to prijeći u nadležnost Vatikana. Tako će se istodobno spriječiti daljnji sukobi između biskupije Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanjska i mostarskog biskupa monsinjora Ratka Perića s hercegovačkim fratrima.

Papa od početka krajnje sumnjičav prema Međugorju

Naime, biskup Perić kao i njegov prethodnik biskupski ordinarij Pavle Žanić već 37 godina tvrde da fenomen ukazanja Gospe nije autentičnan, da oni ne drže vjerodostojnim nijedno ukazanje, nijednu poruku, nijednu tajnu, nijednu pergamenu, o čemu su redovito izvještavali Svetu stolicu i katoličku javnost,.Protiv fenomena ukazanja Gospe u Međugorju izjasnio se svojedobno i prefekt Kongregacije za nauk vjere kardinal Georg Muller koji je zabranio vidiocima gostovanja i susrete s vjernicima po svijetu, ali i u međugorskom svetištu.

Čak je zabranio objavljivanje mjesečne Gospine poruke na displeju međugorskog informativnog centra, koju je dobivala jedna od vidjelica. Papa Franjo je pak izjavio da “osobno preferira Majku Božju kao takvu, umjesto kao šeficu poštanskog ureda koja svakog dana šalje poruke”. Po njegovu osobnu mišljenju ta navodna viđenja nemaju veliku vrijednost, ta ukazanja spadaju u privatnu sferu te se od toga ne treba praviti javna predstava. “Pa tko misli da bi Djevica bilo komu mogla reći: “Dođi sutra jer ću dati poruku vidiocima”. Skupini od šestoro djece Gospa se navodno ukazala 24. lipnja 1981. na Podbrdu kod Međugorja. I od tada im se stalno ukazuje.

Sveta Stolica imenovala je posebno povjerenstvo 2010. godine koje ispitivalo autentičnost ukazanja Blažene djevice Marije i ono je svoje izvješće proslijedilo Kongregaciji za nauk vjere. Potom je taj dokument završio u Državnom tajništvu Svete Stolice. No, papa Franjo još se nije očitaovao o tom izvješću što ne čudi jer je on od samih početaka svog pontifikata bio krajnje sumnjičav prema fenomenu ukazanja Gospe u Međugorja. Kongregacija za nauk vjere navodno je zaključila da nema potvrde da se dogodio nadnaravni fenomen. No, zaključila je da se svim hodočasnicima mora osigurati pastoralna skrb.

U posljednje vrijeme sve manje posjetitelja u Međugorju

U Turističkoj zajednice Hercegovačko-neretvanske županije potvrdili su da zbog brojnih kontroverzi, pa i negativnih napisa o Međugorju, u posljednje doba pada broj posjetitelja. Najviše je pao broj hodočasnika iz Italije. Po podacima turističke zajednice 2016. Međugorje je posjetilo 1.656.800 što je za oko 150.000 manje u odnosu na 2015. kad je u Međugorju bilo oko 1.800.000 hodočasnika. Unatoč toga Međugorje je i dalje najveća ispovjedaonica svijeta.

Tako se na 29. festivalu mladih „Mladifest 2018.“ okupilo više od 50.000 mladih iz 72 zemlje svijeta, a u koncelebraciji na misnom slavlju bilo je više od 550 svećenika. Zbog toga su uz lokalnu crkvu izgrađene na desetine ispovjedaonica, pred kojima su uvijek kolone hodočasnika. Premda Vatikan nije izravno priznao ukazanje, ipak je na neki način de facto potvrdio taj fenomen te odbacio sve priče o tomu kako je riječ o mitu, iluziji, priviđenju.

Time je istodobno dao zeleno svjetlo za nastavak vjerskog biznisa stoljeća. Dakako, svojim dekretom ipak nije mogao zaustaviti brojne kontroverze koje prate Međugorje u vrhu katoličke crkve, ali i među običnim vjernicima. Za mnoge ono će i dalje biti stroj za pravljenje novca koji ismijava vjeru i Boga, premda će za većinu ostati sveto mjesto.