Nekad je nužno odabrati stranu

U zadnjih 10-ak dana postalo je bjelodano: propali su svi Putinovi planovi kojima je htio zalediti Europu

Članice Europske unije uspjele su prije zime napuniti podzemna skladišta plina

Da situacija s plinom nije toliko dramatična kako je ranije izgledalo smatraju i analitičari Goldman Sachsa. Prije nekoliko dana objavljena je njihova prognoza da bi se upravo zbog dobre popunjenosti europskih skladišta plina njegova cijena tijekom zime mogla prepoloviti

Iako je pred Europskom unijom prilično neizvjesna zima, s obzirom na poremećaj u opskrbi plinom, zbog ruske agresije na Ukrajinu, ipak nije sve tako crno kao što se činilo prije nekoliko mjeseci. Članice Europske unije uspjele su prije zime napuniti podzemna skladišta plina i tako ispoštovati odluku donesenu krajem lipnja.

Tada su institucije EU donijele regulativu prema kojoj su zemlje članice obvezne napuniti svoja skladišta do najmanje 80 posto kapaciteta, te se željelo postići da ukupna popunjenost skladišta na razini EU bude 85 posto.

Europska skladišta imaju popunjenost oko 87 posto

Dobru popunjenost kapaciteta ima i Hrvatska. Podzemno skladište plina u Okolima, prema posljednjim podacima, koji se svakodnevno osvježuju, zapunjeno je 87 posto ili oko 4,15 teravatsata, što je oko 12,5 posto godišnje potrošnje. Godišnje trošimo oko 33,4 teravatsata energije iz plina.

Vrlo dobru popunjenost imaju i ostale zemlje, manje više su sve ispunile zadane ciljeve ili su vrlo blizu da ih ispune, tako da je popunjenost na razini Europske unije, kao i u Hrvatskoj, oko 87 posto, odnosno 967 teravatsata, što je vrlo blizu četvrtine godišnje potrošnje i to su svakako rezerve koje već daju sigurnost da će se zima lakše prebroditi.

Kapaciteti za skladištenje po zemljama poprilično variraju, a neke zemlje članice ni nemaju svoja skladišta. Te zemlje, prema regulativi i u duhu solidarnosti, 15 posto godišnje potrošnje skladište u drugim zemljama članicama koje raspolažu skladišnim kapacitetima.

Očekuje se snažan pad cijene plina

Da situacija s plinom nije toliko dramatična kako je ranije izgledalo smatraju i analitičari Goldman Sachsa. Prije nekoliko dana objavljena je njihova prognoza da bi se upravo zbog dobre popunjenosti europskih skladišta plina njegova cijena tijekom zime mogla prepoloviti – s preko 200 eura za megavatsat, na manje od 100 eura do kraja ožujka sljedeće godine. Niža cijena, naravno, omogućuje jeftinije dopunjavanje skladišta.

Analitičari američke banke prognoziraju i da će EU proljeće dočekati s oko 20 posto popunjenosti skladišta i smatraju da su poteškoće s opskrbom zapravo prilično dobro riješene.

Osim regulative koja se odnosi na zalihe plina, odnosno popunjenost skladišta, dogovorene su i mjere štednje. Postignut je sporazum među zemljama članicama da se potrošnja plina u razdoblju od kolovoza 2022. godine do ožujka 2023. smanji za oko 15 posto. Radi se o dobrovoljnoj mjeri svake članice, ali u slučaju da će situacija s plinom to zahtijevati, EU može aktivirati mehanizam kojim obvezuje pojedinu članicu na uštede.

Hrvatska udvostručuje kapacitet LNG terminala

Ipak, to su sve kratkoročne mjere kako bi se lakše dočekalo sljedeće proljeće. Dugoročni plan je smanjenje ovisnosti o ruskom plinu i nafti. Tu bi svoju ulogu mogla imati i Hrvatska, s obzirom na to da EU namjerava dodatno diverzificirati dobavne pravce energenata, između ostalog i kroz proširenje kapaciteta i izgradnju novih LNG terminala.

Premijer Andrej Plenković je u petak u izjavi za Bloomberg rekao da Hrvatska želi postati regionalni centar za opskrbu plinom preko kojeg će se opskrbljivati susjedne zemlje, poput Mađarske, Slovenije, BiH ali i drugih zainteresiranih. Inače, još u lipnju ove godine iz Vlade su najavili udvostručenje kapaciteta LNG terminala na Krku, koji bi trebao biti proširen s 2,9 na 6,1 milijardi kubičnih metara plina.

EU s LNG-om može zadovoljiti 40 posto potreba

EU je inače najveći uvoznik LNG-a na svijetu. Samo u prvom kvartalu ove godine uvezeno je 30 milijardi kubičnih metara plina u vrijednosti od oko 33 milijarde eura. Najveću uvoznik je Francuska, a slijede Španjolska i Nizozemska. Uz navedene tri zemlje, operativne LNG terminale imaju još Italija, Portugal, Belgija, Hrvatska, Poljska, Grčka i Latvija.

Najveći opskrbljivač LNG-om su SAD, iz kojih se uveze oko 50 posto uvezene količine plina. Inače, današnji kapaciteti LNG terminala dovoljni su za zadovoljenje oko 40 posto potrošnje plina. Uz postojeće kapacitete u planu ili izgradnji je još oko 12 LNG terminala u više zemalja EU.