U Zagrebu postoji 15 vrsta koševa za smeće i sad su naručili 15.500 novih. Cijena je pritom vrlo, vrlo čudna
Bandić je rekao da će stvar koštati 35 milijuna kuna, u registru javne nabave stoji 45, a Telegramu su iz Grada rekli da će potrošiti 6
Prije dva tjedna na Ribnjaku su predstavljeni novi zagrebački koševi za otpad. Voditelj zagrebačke Čistoće, Jure Leko, objasnio je kako će se dosadašnje košarice zamijeniti s tri modela novih. Prvo, tu su košare za sitni otpad s pepeljarom i betonskim postoljem zapremine 35 i 55 litara, zatim košarice za sitni otpad s pepeljarom volumena 35 litara, te košarice za životinjske fekalije s betonskim postoljem zapremine tri litre.
“Jučer smo krenuli sa zamjenom, a kroz četiri godine izmijenit ćemo sve košarice u Zagrebu. Do kraja 2018. imamo u planu postaviti 1980 novih komada i to na području gradskih četvrti Donji grad, Trnje te Gornji grad – Medveščak. Sveukupno je nabavljeno 15.500 novih košarica”.
“Na natječaju smo tražili da se dizajniraju košarice koje će objedinjavati tri stvari: da budu funkcionalne, estetski atraktivne i da se uklope u ambijent. Ovime uređujemo svoj grad, činimo ga ljepšim, čistim i urednim”, izjavio je tada zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i dodao da je za cijeli projekt izdvojeno 35 milijuna kuna.
Koliko ta stvar košta: 35, 45 ili 6 milijuna kuna?
Nije jasno odakle gradonačelniku ta cifra od 35 milijuna, s obzirom na to da je Zagrebački holding prema elektronskom oglasniku javne nabave (EOJN) s tvrtkom Kova d.o.o. za koševe sklopio ugovor u vrijednosti od gotovo 45 milijuna kuna bez PDV-a. Kako je nabavljeno 15.500 košarica, to bi značilo da je na svaku utrošeno gotovo 3000 kuna. Stoga smo poslali upit Holdingu koji nas je uputio na Grad, a zatim nam je gradska uprava dala treći iznos.
U službenom odgovoru koji je Telegram primio, stoji kako su s tvrtkom Kova d.o.o. sklopljena dva ugovora; prvi za košarice za sitni otpad s pepeljarama na iznos od 5,405.550 kuna i drugi za košarice za životinjske fekalije na iznos od 417.200 kuna.
Dakle, prema odgovoru Službe za informiranje, Holding je košarice platio 5 milijuna i 800 tisuća kuna bez PDV-a. Iako je, ponavljamo, gradonačelnik kazao kako će to koštati 35 milijuna, a u registru javne nabave jasno piše da je Kova d.o.o. dobila posao od 45 milijuna kuna. Ugovor su dobili kao jedini ponuditelj u sve tri grupe.
Zašto je naručeno 6400 kanti više?
Ovo pritom nije prvi unosan posao tvrtke Kova s Holdingom ili Gradom Zagrebom. Ta se firma često pojavljuje u Registru ugovora javne nabave; od 2016. s Gradom i Holdingom sklopili su ugovore u vrijednosti od 105 milijuna kuna s PDV-om.
Nelogičnosti ima još. Primjerice, iz Grada su nam rekli kako je u Zagrebu do sada postavljeno 9.100 kanti za otpad. Ako se sve namjeravaju zamijeniti, kako je to najavio gradonačelnik Bandić, zašto ih se onda naručilo 15.500, odnosno 6400 više? Iz Grada nam na to pitanje nisu odgovorili. Samo tvrde kako su postojeći koševi neadekvatni te da već dvije godine nisu postavljani novi.
“Važno je napomenuti da u Gradu Zagrebu trenutno postoji petnaestak različitih tipova košarica koje nisu zadovoljavajuće ni estetski ni funkcionalno. Između ostalog, dizajnirane su tako da je sadržaj lako dostupan pticama, koje u potrazi za hranom taj isti sadržaj razbacuju uokolo čime se stvara negativna slika o urednosti grada”, objašnjavaju nam iz Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša.
Nitko nije kontaktirao stručnjake
S obzirom na to da je gradska uprava potrebu za izmjenama koševa za smeće pokušala opravdati dizajnom, Telegram je kontaktirao stručnjake. Dizajner Nikola Radeljković misli da su naručene kante solidno, ali brzo i konfekcijsko rješenje. “Opet je sve napravljeno netransparentno i bez kontaktiranja struke, što ostavlja sumnju na pogodovanje interesnim skupinama. Nitko nas nije pitao mogu li se stare kante prilagoditi, jesu li nove pogodne za sve lokacije i je li to uopće racionalno trošenje sredstava”, naglašava Radeljković, član jednog od najuspješnijih hrvatskih dizajnerskih studija, Numen/ForUse.
Rene Lisac, nekadašnji predsjednik Društva arhitekata Zagreb i docent na Arhitektonskom fakultetu, kaže kako Grad u posljednjem desetljeću neprekidno eksperimentira s različitom opremom za prikupljanje otpada u javnom prostoru, gotovo metodom pokušaja i pogrešaka. “Je li ta zamjena potrebna, s obzirom na to da zadnji koševi nemaju ni tri godine? Jesu li cijene za nove koševe korektne ili su opet napuhane?”.
Novi koševi nisu moderni, konfekcijski su
Dodaje kako su novi koševi “korak unazad, oblikovno inferiorniji, manje moderni, anonimni i konfekcijski dizajnirani te kako i dalje ne omogućavaju razdvajanje otpada”. Dodaje kako bi trebalo raditi na tome da se uskladi zamjena lošijih i ružnijih, s onima koji su se pokazali kao kvalitetniji i vizualno bolji. “Antracit sivi koševi, koji su posljednji postavljeni po centru Zagreba, po mom su mišljenju preveliki, ali oblikovno su najprihvatljiviji. Moglo se s tim oblikovanjem nastaviti dalje u smjeru usklađivanja na razini grada. Zadržati dizajn, prilagoditi ih kao zidne i za otpad kućnih ljubimaca, smanjiti ih ili u postojećoj dimenziji omogućiti razdvajanje otpada”, sugerira arhitekt Lisac.
Podsjeća i da onih 700 sivih iz 2016. (koje je postavila tvrtka Dobra reklama i koja za njih Gradu plaća koncesiju) nije adekvatno postavljeno pa otežavaju kvalitetno kretanje kroz javni prostor i vizualno ga zagađuju. “Svaka korekcija tog rasporeda u manje nametljiv, bit će korak unaprijed. No to iz planova Grada nije vidljivo”, zaključuje Lisac.
‘Treba se zapitati čiji je interes u igri’
Saša Šimpraga, analitičar prostora i voditelj platforme 1POSTOZAGRAD kaže kako je dizajn novih koševa korektan, ali da i dalje izostaje strategija komunalne opreme koja bi na razini čitavog grada trebala doprinositi njegovoj ukupnoj slici. “Treba se zapitati čiji je ovaj put interes u igri kada po središtu grada i dalje imamo izrazito loše oblikovane i još gore postavljene kante, kojima je primarna funkcija oglašavanje”, kaže.
“Stvarni iskorak bio bi kad bi se za gradsku komunalnu opremu raspisivali dizajnerski natječaji, s razrađenim programima i kompetentnim žirijima, pa da Zagreb dobije nešto po čemu može biti i prepoznatljiv”, kaže gospodin Šimpraga. No, Grad Zagreb ponovno je odlučio nabaviti javnu opremu bez konzultacija sa strukom; i to za 35, 45 ili 5 milijuna i 800 tisuća kuna, ovisi kako tko iz gradske uprave komentira novi posao.