U Zagrebu su se opet zaredali manji potresi. Seizmolozi objasnili zašto ne treba paničariti

Građani tijekom cijelog dana masovno prijavljuju svoja iskustva te postavljaju pitanja seizmolozima je li ova pojačana aktivnosti kod Zagreba nešto neuobičajeno. Odnosno, ispituju je li opravdan strah od novog jačeg udara.

Uzaludni pokušaji predviđanja potresa

Nakon što su se i u njihovoj grupi počeli pojavljivati brojni panični komentari, seizmologinja Marija Mustač apelirala je na građane da ne nasjedaju na razne pokušaje predviđanja; jer se potresi jednostavno ne mogu predvidjeti.

Podijelila je poveznicu na članak objavljen na stranicama PMF-a, u kojem je objašnjeno kako su doista zabilježene razne pojave koje se znaju događati prije potresa, no one često ne znače ništa. U navedenom je tekstu opisan primjer iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća u Kini, iz razdoblja kada se najavljivalo kako će se tijekom sljedećeg desetljeća moći pouzdano predviđati potresi, “čim se skupi dovoljno podataka”.

I doista, 1975. godine uspješno je evakuiran kineski grad Haicheng prije potresa magnitude 7,3. “Međutim, prije toga izdano je i jedno lažno upozorenje, a već sljedeće godine bez ikakvih se upozorenja samo 400 kilometara dalje dogodio razorni potres magnitude 7.6, koji je opustošio obližnji Tangshan gdje je stradalo više od 242.000 ljudi”, stoji u članku PMF-a.

Prvi tjedan zabilježili 404 potresa

Također, u jednom odgovoru na pitanje građana nakon noćašnjih potresa, seizmologinja Mustač napisala je kako će smirivanje tla od proljetnog udara prema procjenama trajati oko dvije godine. “Manji potresi kod Zagreba najvjerojatnije su naknadni potresi onog 22. ožujka”, ustvrdila je.

Ukazala je i na članak objavljen u Vijestima Hrvatskog geološkog društva. Integralni tekst o potresima na kojem su radili stručnjaci Iva Dasović, Davorka Herak, Marijan Herak, Helena Latečki, Marija Mustać i Bruno Tomljenović možete pročitati ovdje.

Kako su objasnili u uvodnom paragrafu o zagrebačkom potresu iz ožujka, nakon glavnog je očekivano uslijedio niz slabijih. Do 1. lipnja prošle godine ukupno je locirano 1650 potresa, od kojih je njih 613 magnitude veće od 1. “Samo u prvih tjedan dana locirana su 404 naknadna potresa, što je gotovo trećina od ukupnog broja lociranih potresa većih od 1.0, koji su se dogodili tijekom prva dva i pol mjeseca od početka serije”, napisali su znanstvenici.

Približan odgovor na pitanje koliko još

“Učestalost pojavljivanja naknadnih potresa sve je manja kako vrijeme protječe, što ukazuje na mogućnost da se aktivirana, seizmogena rasjedna zona polako stabilizira”, kazali su dalje. Ipak, kako je nepoznato koliko je nakon potresa preostalo nakupljene energije elastičke deformacije na rasjednom sustavu, nije moguće precizno reći koliko će još trajati taj niz naknadnih potresa”, pišu dalje.

Približan odgovor na to pitanje može dati prilagodba tzv. modificiranog Omorijevog zakona o opaženom broju potresa u vremenu. Ova slika prikazuje prosječan broj potresa s magnitudom većom od 1,5 u jednom danu u odnosu na vrijeme koje je proteklo od glavnog potresa 22. ožujka 2020. godine (Davorka Herak, 2020, osobno priopćenje):

Analizom kataloga potresa za isto područje za razdoblje 2009. – 2018. godine, može se zaključiti da se u tom razdoblju prosječno takvih potresa ovdje događalo 0,014 na dan, odnosno oko pet potresa snažnijih od 1,5 po Richteru godišnje. Crnom krivuljom prikazan je modificirani Omorijev zakon prilagođen opažanjima do 10. srpnja 2020., kojim je moguće procijeniti da će se razina seizmičnosti prije potresa dosegnuti za nešto više od dvije godine. “Kako ovaj niz potresa još uvijek traje, a prije konačnih zaključaka valja provesti i analizu potpunosti i homogenosti kataloga, ovo valja uzeti cum grano salis”, ogradili su se.