Nekad je nužno odabrati stranu

Učinilo nam se da smo jučer, u istupima predsjednice i Plenkovića, doslovno vidjeli razliku između starog i novog HDZ-a

Kako se novi šef HDZ-a sinoć odmaknuo od dosadašnjih aktera

Jednim, doduše slabo zapaženim detaljem iz intervjua na RTL-u, Andrej Plenković sinoć je možda doista pokazao distinkciju između starog i tog rebrendiranog HDZ-a. Na pitanje Mirjane Hrge kako je doživio odlazak Zorana Milanovića, odgovorio je kratko, uljuđenom općom tezom kako rezultati izbora, logično, imaju političke posljedice za čelnike stranaka.

Istoga dana predsjednica, koju je kandidirao HDZ koji Plenković naziva starim, osjetila je potrebu ekstenzivno komentirati Milanovićev pad. U velikom intervjuu za novi broj Globusa, uz nekoliko doskočica tipa “daj nekome vlast, i znat ćeš kakav je”, naziva ga “nekad pristojnim Zoranom”, docira kako ga je “moć pretvorila u arogantnu osobu” i tako dalje.

Blagi obračun s Jadrankom Kosor

Osim s klonulim Milanovićem, gospođa Grabar Kitarović blago se obračunava s još jednom političarkom koja se morala povući pa rezimira kako se, kad se podvuče crta ispod izbornih bitaka Zorana Milanovića, dolazi do vrlo porazne spoznaje. “Jedine izbore dobio je protiv Jadranke Kosor, koja nikad u politici nije dobila nijedne izbore”.

U istom istupu, usput, još jednom je kazala kako “neće dopustiti nikakva odugovlačenja u formiranju Vlade”, što je ponovila nekoliko puta posljednjih dana. Iako, prema Ustavu, na tempo pregovora nema veći utjecaj od bilo kojeg građanina ove zemlje.

glo

Prema posljednjem objavljenom istraživanju Cro demoskopa, za srpanj 2016., predsjednica je, tradicionalno, bila najpopularnija hrvatska političarka. Odnosno 16,2 posto građana kazalo je kako je smatra najpozitivnijom na sceni.

Kada se, međutim, taj rezultat kontekstualizira, djeluje prilično poražavajuće. Popularnost predsjednice dodatno je, i vrlo ozbiljno, potonula od svibnja, kada je Telegram detaljno analizirao njezin, zapravo, povijesno loš rejting.

Dramatična razlika u odnosu na Ivu Josipovića

U svibnju 2016., kada smo radili spomenutu analizu, predsjednica je bila na 20,7 posto. A u svibnju 2011. godine, dakle 16 mjeseci nakon početka mandata, koliko je tada bilo prošlo i od izbora gospođe Grabar Kitarović, Ivo Josipović, u istoj je anketi imao 43,6 posto.

Mjesec dana nakon što je osvojila mandat, predsjednicu je, prema podacima Cro Demoskopa od veljače prošle godine, najpozitivnijom političarkom smatralo 17,8 posto građana. Josipović je, mjesec dana nakon preuzimanja dužnosti, u veljači 2010. godine, bio najpopularniji političar s 22,9 posto.

kolindda_v_josipovic

Od veljače do ožujka 2015., predsjednica je rasla s 17,8 na 28,2 posto, dok je Josipovića u ožujku 2010. najpozitivnijim političarem smatralo 39,1 posto građana, u usporedbi s 22,9 posto iz veljače iste godine. Usporedimo li popularnost predsjednice na početku mandata i svibnju, kada ju je najpozitivnijom smatralo najveći broj građana, njih 31,3 posto, dolazimo do 12,5 postotnih poena rasta. Ivi Josipoviću popularnost je rasla za 23,7 postotnih poena – od 22,9 na 46,7 posto u lipnju kada je bio najpopularniji u prvih šest mjeseci mandata.

Podrška vrlo suženog biračkog tijela

Nakon rekordnog lipnja 2015., predsjedničina popularnost počela je padati; u srpnju 28,4, kolovozu 28,2 posto, da bi se u rujnu opet vratila na 29,2 posto. To je ujedno bilo i 8 mjeseci njenog mandata. Josipović je svojih osam mjeseci dočekao s 40 posto. Prvu godišnjicu mandata predsjednica je dočekala i dalje kao najpopularnija političarka, s potporom od 22,6 posto. Bivši predsjednik Josipović na svoju je prvu godišnjicu imao 45,3 posto.

Ukratko, predsjednica u trenutnim političkim prilikama ne stoji loše naspram ostalih aktera na sceni. Ali, gledajući kroz povijesne trendove i direktnog prethodnika, ima stalnu podršku vrlo suženog dijela biračkog tijela.

Prema svim relevantnim pokazateljima, HDZ je u lipnju imao rejting sličan 2011. kada su napravili povijesno loš rezultat na izborima. Nekoliko mjeseci nakon što su promijenili šefa, pobijedili su.