Udruga banaka ne očekuje veliki porast kamatnih stopa u Hrvatskoj
Hrvatskoj će pomoći skori ulazak u eurozonu
Hrvatska udruga banaka (HUB) poručila je da će se podizanje kamatnih stopa od strane Europske središnje banke (ESB) u jednom trenutku reflektirati i na kamatne stope u Hrvatskoj, no i kako pritom ne očekuje kratkoročan i velik porast kamatnih stopa.
“Europska središnja banka je na zadnjoj sjednici Upravnog vijeća nastavila s podizanjem ključnih kamatnih stopa, što će se s vremenskim odmakom reflektirati i na kamatne stope u Hrvatskoj. Nismo u mogućnosti precizno prognozirati ni intenzitet ni trenutak povećanja kamatnih stopa u Hrvatskoj, ali postoji nekoliko čimbenika koji ublažavaju pritisak na trenutno povećanje kamatnih stopa u Hrvatskoj”, kažu iz HUB-a za Hinu.
Ublažit će se pritisak potražnje za kreditima
Iz HUB-a napominju da ulazak Hrvatske u europodručje smanjuje regulatorni trošak i premiju rizika države te ojačava konkurenciju na bankarskom tržištu koje ima visoku likvidnost. Dodaju da Europskoj uniji slijedi gospodarsko usporavanje koje će ublažiti pritisak potražnje za kreditima i posljedično na rast kamatnih stopa.
“Navedeni faktori u ovom trenutku ukazuju da će se u Hrvatskoj sporije zaoštravati monetarni i financijski uvjeti te ne očekujemo kratkoročan i velik porast kamatnih stopa u Hrvatskoj”, poručili su iz HUB-a.
Međutim, rizici postoje, pri čemu iz HUB-a ističu da su ih potrošači već dulje vrijeme svjesni te su u skladu s time uglavnom biraju kreditne proizvode koji se već dugo nalaze u ponudi banaka i za koje se već neko vrijeme ističe “njihova superiornost u pogledu zaštite od kamatnog rizika”.
Pad udjela kredita s promjenjivim kamatnim stopama
Tako, prema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), napominju iz HUB-a, na razini sektora se može primijetiti višegodišnji trend pada udjela kredita s promjenjivim kamatnim stopama, što u konačnici utječe i na veću otpornost kućanstava na kamatni rizik. Također, prema zadnjim raspoloživim podacima HNB-a, 62 posto potrošača ima fiksnu ili kombiniranu kamatnu stopu, a njih 38 posto promjenjivu kamatnu stopu.
Nacionalna referentna stopa (NRS) koja odražava troškove financiranja na domaćem tržištu najzastupljeniji je referentni parametar za vezanje kamatnih stopa na kredite kućanstvima (67 posto), dok je 18 posto kredita vezano uz Euribor, napominju iz HUB-a. Podsjetimo, ESB je u četvrtak podigao ključne kamatne stope za rekordnih 0,75 postotnih bodova i signalizirala da će ih ponovo povećati, unatoč prijetnji recesije, budući da joj je fokus obuzdavanje visoke inflacije.
Nakon povećanja kamatnih stopa u srpnju za pola postotnog boda, ESB je sada podigao kamatnu stopu na prekonoćne depozite banaka s nula na 0,75 posto. Kamatna stopa za refinanciranje banaka podignuta je s 0,5 na 1,25 posto, najvišu razinu od 2011. godine, a kamatna stopa za prekonoćne pozajmice banaka s 0,75 na 1,5 posto.