Nekad je nužno odabrati stranu

Ugledna profesorica psihologije o tekstu Slobodne: Napravili su štetu ženama, psihologinjama i sustavu socijalne skrbi

Pročelnica odsjeka zagrebačkog Filozofskog fakulteta, Gordana Kuterovac Jagodić, za Telegram analizira učinke sad već čuvenog članka

O tekstu objavljenom u Slobodnoj Dalmaciji, koji govori o posve regularnom zapošljavanju psihologinje – bivše prostitutke, kako su raspalili na naslovnici, Telegram je razgovarao s profesoricom Gordanom Kuterovac Jagodić. Profesorica je predstojnica najvećeg odsjeka za psihologiju u zemlji, onog na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. U razgovoru govori o višestrukoj – emocionalnoj, ljudskoj i profesionalnoj – šteti koju je načinio tekst Slobodne Dalmacije.

Ističe kako je kolegica, koje se dohvatila SD, očito bila meta. “Privatni život i razvojni put apsolutno su irelevantni u slučaju osobe koja je, prije svega, očito napravila puno da bi se izvukla iz teške životne situacije, a potom legalno potražila posao, dobila ga na regularan način i koja je očito pokazala odgovarajuće kvalifikacije. Zadovoljila je sve ono što je relevantno za njeno radno mjesto”, ističe na početku Kuterovac Jagodić.

Retraumatizacija objavom Slobodne Dalmacije

Približava mnogostruku težinu s kojom se njena kolegica psihologinja nosi. “U prostituciju se nitko ne upušta iz zabave i puke želje, moramo na to gledati kao na krajnju nuždu kojoj se netko preda kada nema drugih resursa ili socijalne, okolinske, obiteljske podrške pa poseže za zadnjim sredstvom koje ima, a to je vlastito tijelo”, kaže. Prodavanje tijela, dodaje, samo je po sebi bolno i traumatično iskustvo.

“To iskustvo nekako morate integrirati u svoj život, u sliku o sebi koja je vrlo narušena”, objašnjava pa dodaje da je, u drugome redu, objavom u SD ta psihologinja doživjela retraumatizaciju. “Samopoštovanje vam je, ako ste ga ikako podigli nakon tih teških perioda, sada iznova uništeno, govorimo o profesionalnom i ljudskom samopoštovanju”, kaže Kuterovac Jagodić i dodaje da joj, kao njeni su-stručnjaci, mogu ponuditi pomoć da ovo prebrodi.

Iskustvo koje može pomoći u radu

Osvrće se i na izjave psihologa u spornom tekstu SD u kojima se tvrdi da bi “najmanja kvaliteta” osobe koja pomaže drugima trebala biti moralnost. Ističe kako su za stručan rad psihologa potrebna određena znanja, vještine i sposobnosti te najvažnije – empatičnost. “Morate biti empatični da razumijete, podržite, prepoznate emocije onoga s kim radite, da se možete staviti u njegove cipele”, tumači profesorica i dodaje kako je baš u tome velika prednost njene kolegice na koju se obrušila Slobodna Dalmacija.

Zbog velikog životnog iskustva, pojašnjava, pa i takvog bolnog, kolegica će svojim korisnicima moći pomoći jer još bolje može razumjeti kroz što prolazi neka osoba. Profesorica upozorava i na štetu struci koja je ovdje načinjena, psiholozima u centrima za socijalnu skrb. “Zamislite, ljudi će dolaziti u svoje centre diljem Hrvatske, gledati svoje psihologinje i pitati se jesu li ovakve ili onakve. A što će psihologinje, objašnjavati se da nisu ta kolegica iz novina?”, pita se Kuterovac Jagodić.

Napad na struku unutar socijalne skrbi

Problemu dodaje još jednu dimenziju; rijetkost je, kako kaže, da psiholozi danas uopće žele raditi u centrima za socijalnu skrb. “I onda na ovakav način rastjerujemo one najentuzijastičnije koji žele raditi u tom užasno teškom području bavljenja psihologijom”, navodi. Ovdje je, kaže, zapravo napadnuta struka unutar socijalne skrbi.

Pričom je, zaokružuje šefica Odsjeka za psihologiju na Filozofskom, velika šteta napravljena redom ženama, psihologinjama, osobno psihologinji iz teksta SD te sustavu socijalne skrbi. “Ako je to bio cilj, onda je postignut”, s gorčinom dodaje. Apelira na odgovornost medija i novinara, odnosno da osvijeste koliko su utjecajni. Kako kaže, u rukama imaju moćno oružje s kojim treba znati upravljati.