Nekad je nužno odabrati stranu

Ugledna sociologinja, shvativši da uopće ne razumije Tea Party, preselila se u jedan duboko konzervativan dio SAD-a. Evo što je naučila u močvarama Louisane

Arlie Russell Hochschild shvatila je zašto Južnjaci podupiru Trumpa

FOTO: AFP

Pred pet godina, taman kad je američki konzervativni pokret Tea Party postajao značajni faktor u američkoj politici, Arlie Russell Hochschild shvatila je da ne poznaje ni jednog konzervativnog republikanca, piše Vox. Uljuljkana u sigurnost svoje liberalne pozicije na Sveučilištu u Kaliforniji ta poznata sociologinja znala je malo o životima i uvjerenjima većine Amerikanaca.

Tako je Hochschild, znastvenica koja se proslavila zahvaljujući svojim minuncioznim studijama emocionalnih života pripadnika radničke klase, odlučila otići duboko u konzervativna močvarna područja Louisiane kako bi shvatila zašto je lokalno stanovništvo toliko kritično naspram federalne vlade.

“Shvatila sam da to mogu napraviti na dva načina”, rekla je. “Mogla sam otići s idejom da saznam više o svom neprijatelju ili otići bez predrasuda i naučiti nešto o dijelu zemlje koji uopće ne poznajem.” Njezino petogodišnje istraživanje rezultiralo je knjigom Strangers In Their Own Land: Anger and Mourning on the American Right.

Južnjačka radnička klasa ne vjeruje američkoj vladi

 

U svom istraživanju fokusirala se na paradoksalno stanje u kojem građani Calcasieu Parisha, jednog od najzagađenijih gradova u SAD-u, unatoč okolišu u kojem žive imaju izrazito negativno mišljenje o Agenciji za zaštitu životne sredine Sjedinjenih Država (EPA).

Nije pronašla jednostavno objašnjenje. Neki od ljudi bojali su se kako bi zbog novih regulativa Agencije mogli izgubiti radna mjesta, drugi su zagađenje okoliša doživljavali kao rizik koji ide uz uspješno gospodarstvo, a postojali su i oni koju su izgubili povjerenje u korumpirane i neefektivne lokalne regulacije.

Nepovjerenje se temelji na osjećaju marginalizacije

 

No, kako je Hochschild kopala dublje, shvatila je da je među bjelačkim stanovništvom najzastupljenija priča o tome kako federalnoj vladi nije ni najmanje stalo do njih. A kad se usred njezinog istraživanja Donald Trump pojavio kao relevantni politički faktor, nije se uopće začudila što je upravo na tom području pridobio velike simpatije.

Iako su i ranije postojala slična istraživanja o bjelačkoj radničkoj klasi, ono Hochschildove razlikuje se od njih po tome što ona propituje mogućnost razumijevanja Trumpovih pobornika. Zanimljivo je i po tome da ona na kraju ne nudi neko veliko rješenje za ujedinjavanje Amerike ili recept za pobjedu demokrata na predstojećim izborima.

Južnjaci se mrze nazivati žrtvama

 

No, to nimalo ne čudi s obzirom na to da ona samu sebe opisuje kao društvenu psihologinju. “Ono što me zapravo zanima je to kako se ljudi osjećaju. Ne fokusiram se na neku određenu politiku, nego nastojim istražiti kako bi to bilo biti neka osoba s određenim setom iskustava koja živi u nekom određenom društvenom okruženju i ima određene izvore informacija.”

Na kraju je odlučila istražiti neku republikansku južnjačku bjelačku zajednicu smještenu u najzagađenijem dijelu Amerike. Začudila se kad je shvatila da se ljudi ne bore protiv novih regulativa za očuvanje okoliša jer im nije stalo do prirode, upravo suprotno.”Kod tih ljudi postoji nešto iznimno važno što većina demokrata ne razumije: oni se osjećaju poput marginalizirane manjine.”

A najvažnija stvar je ta, objašnjava, da ta bjelačka radnička klasa federalnu vladu doživljava kao instrument njihove marginalizacije koja ih je dovela do toga da izgube svaki oblik povjerenja u nove regulative, čak i da im doista i pomognu.”No, zanimljivo je da se ne nazivaju žrtvama. Štoviše, preziru sve ljude koji sami sebe viktimiziraju”, dodaje.

Radnici podržavaju Trumpa jer jedino njih ne vrijeđa

 

Hochschield ističe kako se prilikom pisanja knjige vodila za jednim prilično neuobičajenim znanstvenim diskursom, pojmom koji ona naziva deep story. Odustala je, naime, od ideje da se vodi isključivo činjenicama već se radije vodila za istraživanjem istine koja se čini stvarnom. “Većina nesuglasica ne proizlazi iz sučeljavanja jedne činjenice s drugom, već jednog deep storyja s drugim.”

A priče ljudi s kojima je razgovarala sve odreda imaju jednu zajedničku karakteristiku – svi oni federalnu vladu doživljaju kao organ koji svim drugim ljudima, osim njih, omogućuje ostvarenje američkog sna. No, mnogi od njih se nadaju kako bi Donald Trump to mogao promijeniti, iako ga, nužno, čak niti ne podržavaju.

“Postoji jedna stvar koja mi se učinila iznimno zanimljivom u vezi Donalda Trumpa i muškaraca iz radničke klase”, kaže poznata američka sociologinja. “Trump mnogo vremena provodi vrijeđajući žene, manjine, invalide pa čak i ratne veterane, no jedina grupa koju dosad nije uvrijedio bili su ljudi koji posjećuju pučke kuhinje ili ovise o državnoj pomoći”, ističe.