Ugledni briselski think tank: Hoće li Hrvatska uopće biti u stanju iskoristiti EU novac za oporavak?
S običnim europskim fondovima Hrvatska nije briljirala. Iako je ugovorenost visoka, isplate još nisu
Hoće li države članice Europske unije biti u stanju brzo i učinkovito potrošiti izdašne svote europskog novca za oporavak od krize uzrokovane koronavirusom, koje će im biti na raspolaganju do 2024. godine? Ovim ključnim pitanjem, pogotovo za zemlje poput Hrvatske koje se snažno oslanjaju na transfere iz europskog proračuna, bavi se u nedavnom članku briselski think tank Bruegel, specijaliziran za ekonomiju.
EU je pred finalizacijom dogovora o 750 milijardi eura vrijednom novom programu za oporavak, u okviru kojeg će države moći koristiti bespovratna sredstva i povoljne zajmove. Hrvatskoj će, ukupno, na raspolaganju biti oko 9,4 milijarde eura, od čega najveći dio iz tzv. mehanizma za otpornost i oporavak, najvažnijeg dijela europskog plana.
Ključno brzo ulaganje
Iz tog mehanizma Vlada Andreja Plenkovića računa na 5,94 milijarde bespovratnih sredstava. Ali, taj novac će, dakako, trebati znati i moći povući, a iskustva s EU fondovima ukazuju da bi Hrvatska, ali i neke druge članice Unije, mogle imati problem s brzim trošenjem europskog novca, što je, pak, ključno za brže izvlačenje iz aktualne krize i učinkovitu pripremu za eventualne nove krizne situacije.
Ekonomist Zsolt Darvas u svojoj analizi na stranicama Bruegela bavi se upravo time: podsjeća na uobičajeno sporiju apsorpciju EU fondova te ocjenjuje da bi neke države mogle imati problema u trošenju novca za oporavak. No, napominje i da fokus ne treba stavljati samo na brzinu trošenja, nego da je bitno da novac bude dobro uložen.
Desetina hrvatskog BDP-a
Europska komisija, piše Darvas, očekuje da će u razdoblju 2021.-2022. godine biti isplaćena samo četvrtina dostupnog novca, a ostatak u 2023. godini i kasnije. Ali, čak bi i to bilo brzo u odnosu na europske strukturne fondove, napominje autor, pa dodaje da se stoga nameće pitanje može li se novac iz europskog programa za oporavak doista isplatiti kako je planirano.
Pritom izdvaja primjere Italije, Španjolske i Hrvatske. Prve dvije države trebale bi biti najveće korisnice EU plana za oporavak, ali – kao i Hrvatska – dosad nisu briljirale u korištenju europskih fondova. Hrvatska je, pak, podsjeća autor, „imala slično loš učinak sa stopom apsorpcije od samo 39 posto“ kad su u pitanju EU fondovi u razdoblju 2014.-2020. godine. Pritom, Hrvatska bi, dodaje, trebala imati na raspolaganju bespovratnih grantova u iznosu većem od 10 posto svog BDP-a te još 6,8 posto u obliku zajmova.
Koliko je isplaćeno?
Stopa od 39 posto, koju spominje Darvas, odnosi se na isplate. Po pitanju ugovorenosti EU fondova – što je pokazatelj koji Vlada često ističe (umjesto isplata) – Hrvatska stoji prilično dobro. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU nedavno se pohvalilo da je ukupna ugovorenost sredinom rujna bila 102,4 posto.
S druge strane, krajnjim korisnicima je, po njihovim podacima, bilo isplaćeno 40,6 posto. Radi se o 4,35 milijardi eura. To je novac – od ukupne svote više od 10 milijardi eura – koji je do sredine rujna stigao do krajnjih korisnika.
Dobro ‘nauljen motor’
U sljedećoj godini države članice – pa tako i Hrvatska – morat će, međutim, paralelno trošiti EU sredstva iz više izvora. O tome je također riječ o spomenutoj analizi pa se tako navodi da će države morati iskoristiti ono što im je ostalo iz EU fondova za razdoblje od 2014. do 2020. godine, zatim kreće novi EU proračun za razdoblje od 2021. do 2027. godine te, dakako, novac za oporavak od korona-krize.
„Sveukupno, iznos novca EU-a koji će se apsorbirati od siječnja 2021. bit će nekoliko puta veći od ranijih iznosa. Apsorbiranje svih ovih fondova EU moglo bi se pokazati velikim izazovom“, smatra ekonomist Darvas. To je, svakako, točno i u slučaju Hrvatske: sustav će morati biti dobro „nauljen“, da iskoristimo riječi premijera Plenkovića kada je nedavno govorio o korištenju europskog novca.
U što ćemo ulagati?
Ono što bi, po mišljenju ovog autora, moglo zemljama članicama biti od pomoći jest činjenica da same oblikuju svoje nacionalne planove oporavka – koji su preduvjet za korištenje novca – pa bi trebale biti u stanju odrediti u kojim sektorima će najbrže i najučinkovitije iskoristiti raspoloživa sredstva.
U Vladi se upravo radi na tom nacionalnom planu čiji bi nacrt trebao biti poslan u Bruxelles sredinom listopada. Kako neslužbeno doznajemo, u njemu bi kao prioritetni sektori ulaganja trebale biti željeznice, energetika, zdravstvo, obrazovanje, digitalizacija javne uprave, ali i obnova zdravstvene i obrazovne infrastrukture nakon potresa u Zagrebu i okolici.