Ugledni Economist objavio Indeks demokracije za 2023. godinu: Crna Gora nas pretekla, Hrvatska blago klizi prema hibridnom režimu
Navodi se da je razina demokracije pala na najnižu razinu otkako su počeli objavljivati podatke
Economist Intelligence Unit objavio je Indeks demokracije za 2023. godinu. U predgovoru su objavili kako je prošla godina bila nepovoljna godina za demokraciju, a kažu kako je razina demokracije pala na najnižu razinu otkako su počeli objavljivati podatke.
Navode kako manje od 8 posto svjetskog stanovništva živi u potpunoj demokraciji, a gotovo 40 posto pod, kako navode, autoritarnom vladavinom. Nastavljaju kako je sve veća učestalost sukoba ozbiljno ugrozila rezultat globalne demokracije.
Istraživanje je provedeno u 165 država i dva neovisna teritorija. Ovisno o rezultatu, države su podijeljene u četiri kategorije – puna demokracija, demokracija s nedostatkom, hibridni režim i autoritativni režim.
Hrvatska blago klizi prema hibridnom režimu
Forbes je objavio kako se u prvoj skupini nalaze tek 24 države, a na čelu su Norveška, Novi Zeland, Island, Švedska i Finska. Samo 7,8 posto svjetske populacije nalazi se u ovoj skupini. U drugoj skupini ih je 50, a među njima je i Hrvatska koja je na ukupno 58. mjestu, smjestivši se između Namibije i Mongolije. U regiji je najbolja Slovenija koja je na 31. mjestu, a bolje rangirana od Hrvatske je i Crna Gora koja je na 52. mjestu.
Srbija je na 64. mjestu, Sjeverna Makedonija na 72., a BiH na 94. poziciji što znači da se nalazi u skupini hibridnih režima. Hrvatska ima ukupnu ocjenu 6,50. Identičnu ocjenu imala je zadnje četiri godine, no ne uvijek uz istu poziciju. Lani smo bili na 59. mjestu, 2022. na 58. mjestu, godinu prije toga na 60. poziciji, a 2019. na 59. mjestu. Kada je 2016. godine Andrej Plenković došao na vlast, Hrvatska je zauzimala 55. mjesto s višom ocjenom od današnje koja je tada iznosila 6,75.
Dugoročno gledano, trend Hrvatske je gledajući po ocjenama silazni. Najbolju ocjenu imala je 2006. godine i iznosila je 7,05, a otada je svaka promjena ocjene išla prema dolje iako to nije uvijek značilo da se i na listi Hrvatska pomicala niže.
U ‘autoritativnim režimima’ preko 40 posto
Hrvatska ima najbolje ocjene u području izbornih procesa i pluralizma (9,17), a najniže u području političke kulture (4,38). Uz BiH koja se nalazi u skupini hibridnih režima nalaze se države poput Meksika i Ukrajine.
U četvrtoj skupini autoritarnih režima je 59 država, a u njima živi 39,4 posto svjetske populacije. Među njima su Rusija, Kina, Iran i Pakistan.
Inače, u grupu demokracija s nedostatkom spadaju države s ocjenama u rasponu od 6,00 do 7,99. Sve iznad toga su pune demokracije, hibridni režimi imaju ocjene u rasponu od 4,00 do 5,99, a autoritativni režimi od 0,00 do 3,99.