Ugledni Economist piše kako se Washington nalazi usred revolucije. I kako, možda, neće završiti dobro
Trumpova vladavina za sada se pokazala prilično kaotična
Washington se nalazi usred revolucije. Tmuran ritam prošlogodišnje inauguracije nastavio se i nakon nje. Prekidanje Trans-pacifičkog partnerstva, zahtijevanje ponovnih pregovora o NAFTA-i, zid na granici s Meksikom, zahlađenje odnosa s Europskom unijom, branjenje mučenja, napadi na medije, samo su neki od Trumpovih poteza, piše Economist na čijoj se naslovnici nalazi ilustracija Trumpa kako baca Molotovljev koktel.
Kritičari smatraju kako je Trump nemaran i kaotičan. Kažu kako se to nigdje više ne očituje nego u prošlotjednoj privremenoj zabrani ulaska za građane od sedam bliskoistočnih zemalja, izrađen u tajnosti i donesen u žurbi, koji vjerojatno neće ispuniti svoj deklarirani cilj zaštite Amerike od terorizma.
An insurgent in the White House https://t.co/VGF1PmEpgH
— The Economist (@TheEconomist) February 3, 2017
Kaos obično vodi do neuspjeha
U politici kaos obično vodi do neuspjeha, piše Economist. Obećanja koja su u kampanji izgledala kao pretjerivanje sada su dio smrtno ozbiljne pobune čiji je cilj zatresti Washington i svijet. Ta je pobuna počela korištenjem bijesa. Trumpovi pristaše uvjereni su da će Trump rastjerati “podmuklu i pohlepnu” elitu iz njihovih salona u Washingtonu.
Njegovi suradnici Stephen Bannon i Stephen Miller upravu su tu logiku prenijeli u Vladu. Svaki put kada prosvjednici i mediji istupe protiv Trumpa, njima je to dokaz da on radi nešto ispravno. Trump vjeruje kako manje zemlje prolaze bolje dok Amerika plaća račun. Želi iskoristiti svoju pregovaračku moć kako bi dobio bolji dogovor u pojedinim zemljama.
Sukob civilizacija?
Gospodin Bannon i drugi odbacuju stratešku američku diplomaciju. Oni vjeruju da multilateralizam utjelovljuje zastarjeli liberalni internacionalizam. Današnja ideološka borba nije o obrani univerzalnih ljudskih prava nego o obrani “judeo-krščanske” kulture od nasrtaja drugih civilizacija, naročito oko islama. Gledano kroz ovu prizmu, UN i EU su prepreke, a Vladimir Putin, u ovom trenutku, potencijalni saveznik.
Nitko ne može reći, nastavlja Economist, koliko Trump čvrsto vjeruje u sve ovo. Možda će se umoriti od gerilskog ratovanja. Možda će ga kriza okrenuti prema nekim njegovim suradnicima koji nisu ustanički tip. No, Economist piše kako ne treba računati da će se to dogoditi brzo i kako ne treba podcjenjivati štetu koja će nastati.
Bannon i njegovi ideolozi su u krivu
Amerikanci koji odbacuju Trumpovu politiku najviše se boje što bi on mogao učiniti njihovoj zemlji. No, dobit će određenu zaštitu institucija i zakona. No, bez aktivne američke podrške i sudjelovanja svjetska globalna mašinerija suradnje bi mogla propasti. Svjetska trgovinska organizacija ne bi mogla biti vrijedna svog imena, a UN bi postao zapušten. Bezbroj ugovora i konvencija bili bi narušeni.
Što učiniti, pita se Economist. Prvi je zadatak ograničiti štetu. Umjereni republikanci i američki saveznici trebaju mu reći zašto su gospodin Bannon i njegovi suradnici ideolozi u krivu. Čak i u najužem smislu američkog vlastitog interesa, njihovi apetiti za bilateralizam su pogrešni, ne samo zbog ekonomske štete. Trump treba biti uvjeren da su savezi najveći američki izvor snage.
Svijet bez američkog vodstva?
Njena jedinstvena mreža igra veliku ulogu u njenoj ulozi ekonomske i vojne supersile. Savezi Americi pomažu da se izdigne iznad njenih regionalnih rivala – Kine u istočnoj Aziji, Rusije u istočnoj Europi, Irana na Bliskom istoku, piše Economist.
Ako Trump uistinu želi “Ameriku na prvom mjestu”, njegov bi prioritet trebao biti jačanje veza, a ne sukobi, pišu. A što ako on ovaj savjet ignorira? Američki saveznici moraju težiti očuvanju multilateralnih institucija za vrijeme nakon Trumpa, jačanjem njihovih financija i smanjenjem razdora između njih. Moraju planirati svijet bez američkog vodstva, zaključuje Economist.