NYT piše kako je vrijeme da se ukine elektorsko biranje predsjednika

Smatraju kako bi bilo bolje da se predsjednik bira na izravnim izborima

US Vice President Joe Biden (C) helps to count of the Electoral College votes for the 2012 presidential election during a joint Senate and House session at the Capitol in Washington on January 4, 2013. US President Barack Obama was officially declared the winner of 2012 presidential election after the counting session-- a quaint formality, perhaps, but constitutionally required.   AFP PHOTO/Jewel Samad / AFP PHOTO / JEWEL SAMAD
FOTO: AFP/AFP

Ogromnom većinom, Amerikanci bi radije birali predsjednika na izravnim izborima, a ne kroz filter zastarjelog mehanizma elektora. Oni razumiju osnovnu pravičnost da najviše rangirana izabrana osoba bude birana na istoj razini kao i svi drugi izabrani dužnosnici – kao onaj tko dobije najviše glasova, piše NYT.

No, za sada, predsjedništvo još uvijek odlučuje 538 elektora. U ponedjeljak su, unatoč puno priče i poziva birača da ga blokiraju, izabrali Donalda Trumpa za predsjednika, što se i očekivalo. Rezultat je to kojeg će Kongres ratificirati sljedećeg mjeseca.

I tako će, po drugi puta u 16 godina, kandidat koji je osvojio manje glasova, postati predsjednik. Za razliku od 2000. godine, nije bilo niti blizu. Hillary Clinton pobijedila je Trumpa za više od 2,8 milijuna glasova, odnosno 2,1 posto biračkog tijela. To je je veća margina od one koju su imali deset pobjedničkih kandidata, a najveći deficit za izabranog predsjednika još od 19. stoljeća.

Pravila treba mijenjati

Naravno, Trump je pobijedio u skladu s pravilima, no pravila treba mijenjati tako da predsjednički izbori održavaju volju Amerikanaca i promiču participativniju demokraciju, piše NYT.

Elektori, koji su zapisani u Ustavu, su više od traga osnivanja Amerike, to je živi simbol američkih grijeha. Kada je robstvo bilo zakonito, ukupni broj glasova stavio bi u nepovoljniji položaj južne države, sa svojim velikim brojem obespravljene populacije. Računajući te muškarce i žene kao tri petine bijele osobe, kao što je Ustav u početku činio, države koje su imale robovlasništvo imale su više elektorskih glasova.

Kompetitivno je samo desetak država

Danas, sistem koji dodjeljuje elektore bazirano na zastupljenosti svake države u Kongresu, ide u korist manjih država. Glas građana Wyominga broji se 3.6 puta više nego kalifornijski. A budući da gotovo sve države koriste sistem u kojem pobjednik uzima sve, izbori se svode na borbu u desetak država, ostavljajući desetke milijuna Amerikanaca na marginama.

A postoji elegantno rješenje. Ustav utvrđuje elektore, ali ostavlja državama da kažu tim elektorima kako glasati. Jedanaest država i Kolumbijski distrikt, što predstavlja 165 izbornih glasova, već su donijeli zakon o tome da njihovi elektori glasaju za pobjednika u ukupnom broju glasova. Sporazum, poznat kao National Popular Vote interstate compact, stupio bi na snagu jednom kada ga države koje predstavljaju većinu elektorskih glasova, što je sada 270, potpišu. To bi osiguralo da onaj tko osvoji ukupan broj najvećih glasova postaje predsjednik.

Zašto glas u New Yorku vrijedi manje nego u Teksasu?

Konzervativni protivnici direktnog glasanja kažu da bi on dao nepoštenu prednost velikim gradovima i državama koji pretežno naginju Demokratskoj stranci. No, zašto bi glasovi Amerikanaca u Kaliforniji ili New Yorku vrijedili manje od onih u Idahu ili Teksasu, pita se NYT. Sistem u kojem bi se predsjednik birao ukupnom većinom broja glasova tretirao bi sve Amerikance jednako, bez obzira na to gdje žive, uključujući i republikance u San Franciscu ili demokrate u Corpus Christiju, čiji su glasovi trenutno bezvrijedni.

Postojeći sustav je užasan u predstavljanju nacionalne demografske i geografske različitosti. Gotovo 138 milijuna Amerikanaca izašlo je na birališta ove godine, a gospodin Trump je osigurao pobjedu zahvaljujući manje od 80.000 glasova u tri države: Michiganu, Pennsylvaniji i Wisconsinu.

NYT se protivio elektorskom sistemu najmanje 80 godina, i to bez obzira na ishod bilo kojih konkretnih izbora, napominju. Mnogi republikanci podržali su ukidanje elektora, uključujući i samog Trumpa, 2012. godine. Možda je to razlog zbog kojeg on lažno tvrdi kako je osvojio veći broj glasova, ili zašto sada više od pola republikanaca vjeruje za jest. Za većinu razumnih ljudi, teško je razumijeti zašto onaj koji je izgubio u ukupnom broju glasova, završava vodeći državu, zaključuje NYT.