Ugledni Politico piše kako se Europa balkanizira, podjele i sadašnje stanje u EU uspoređuju s onim u Jugoslaviji
Sve je više frakcija i podijela unutar Europske unije
“Dobrodošli u EUgoslaviju”, naslov je teksta objavljenog u Politicu, koji u naslovu aludira kako je sadašnje stanje u EU usporedivo s onim u Jugoslaviji. “Metternich, kum paneuropskog državništva, jednom se slavno našalio kako Balkan počinje odmah iza bečkih zidina. U novonastajućoj EU od 27 zemalja, Balkan je posvuda”, piše Politico.
Analiziraju kako je sada podjela na sjevernu grupu oko Njemačke i južnu oko Francuske promijenjena, te kako mnoge zemlje traže svoje saveznike. Brexit je taj trend samo ubrzao. Ovog mjeseca u Ateni će se održati nastupni susret “EUMed” zemalja (Grčka, Francuska, Italija, Portugal, Španjolska, Cipar i Malta). Cilj grupe je postaviti branu bloku na čelu s Berlinom kojeg krive za kroničnu ekonomsku situaciju na jugu, piše Politico.
Srednja je Europa, u međuvremenu, oživjela gotovo zaboravljenu Višegradsku skupinu, koja će se zajednički pokušati oduprijeti prihvaćanju izbjeglica. Austrija, jedna od zemalja koja je najviše pogođena prilivom, stvorila je vlastiti savez. Ta skupina, koja se sastoji od Njemačke, Grčke i nekoliko zemalja kandidata na Balkanu, dogovorila je susret ovog vikenda u Beču. Izabrali su za to prigodno mjesto – bivšu kancelariju Klemensa von Metternicha.
Gotovo je nemoguće postići konsenzus
Postići konsenzus među gotovo 30 zemalja EU nikada nije bilo lako. U stabilnim vremenima, podjele je samo bilo lakše ignorirati. Pukotine u institucionalnoj arhitekturi EU samo su uvećane nedostatkom vjerodostojnog vodstva, piše Politico. Sve je više zemalja koje jednostavno ignoriraju napore Bruxellesa da nametne disciplinu u područjima kao što je politika izbjeglica.
“To je stvarno simptom dublje slabosti u EU”, kaže Thorsten Benner, ravnatelj instituta Global Public Policy u Berlinu. “Postoji vrlo malo područja gdje imate široki konsenzus. To je očito opasno za europski projekt”.
I unutar samih blokova postoje nesuglasice. Dok u Višegradskoj skupini dijele zajedničku nesklonost muslimanima, razilaze se po pitanju Rusije i regionalne sigurnosti, piše Politico. Neke grupe, poput Weimarskog trokuta između Francuske, Njemačke i Poljske nestaju kako se mijenjaju unutarnjopolitički prioriteti.
Promijenjivi savezi
Savezi se stalno mijenjaju, ovisno o određenom problemu. Njemačka, Italija i Grčka mogu biti na istoj strani kada su u pitanju izbjeglice, ali kada je riječ o ekonomiji nemaju puno dodirnih točaka.
Ako bi grupe poput Višegradske ili EUMeda mogle koordinirati politiku i podržati zajedničku inicijativu u brojnim ekonomski, sigurnosnim i političkim područjima, posljedice na EU bi mogle biti goleme. No, te su grupe i dalje svjetlosnim godinama daleko od postizanja konsenzusa, piše Politico.
Dok se grupe, koje su se nedavno pojavile često pravdaju uzvišenim političkim ciljevima, njihov je glavni učinak odgađanje djelovanja u ključnim područjima. Umjesto novih rješenja, pojavljuje se tek manjina koja blokira, što ilustrira i izbjeglička kriza i strategija za oživljavanje gospodarstva. Pravo je pitanje gdje će rastuće podjele dovesti. Brexit je potaknuo zemlje da preispitaju svoju poziciju ususret onog što će biti vrlo važna, možda i odlučujuća debata o budućnosti EU.
Ključna debata
“Svi gledamo prema Londonu, no veće je pitanje što će učiniti ostatak Europe jer oni odlučuju o budućnosti”, kaže Jan Techau, direktor Richard C. Holbrooke foruma pri Američkoj akademiji u Berlinu. Opasnost je da će rastuće podjele, piše Politico, ugasiti tu debatu, prije nego što ona uopće počne.
Problem je bio očit na summitu prošlog vikenda u Bratislavi. Angeli Merkel trebali su tjedni diplomatskih napora da izgrade konsenzus oko nekih prilično dosadnih inicijativa, poput slanja graničnih čuvara u Bugarsku. Ono što je trebao biti summit koji će pokazati jedinstvo Europe unatoč Brexitu, na kraju se i nije pokazalo takvim uslijed kritika taliijanskog lidera Mattea Renzija.
Pitanje eura
Ono s čim se Europa mora suočiti u narednim mjesecima znatno je složenije od pitanja izbjegličkih kvota i kontrole granica. Iako se o tome ovih dana malo raspravlja, slon u sobi i dalje ostaje euro, piše Politico.
Zahvaljujući Europskoj centralnoj banci, euro kriza ulazi u remisiju. No temeljni nedostaci koji su doveli do krize, ostaju. Jedini pravi način da se problem riješi jednom i zauvijek jest da se članice odreknu dijela suvereniteta, i primjerice, prihvate stroža fiskalna pravila.
Balkanizirana Europa neće uspjeti u takvom izazovu, zaključuje Politico. “Euro je velika stvar zbog koje bi se moglo sve raspasti”, kazao je Techau.