Ugledni pravnici potvrdili za Telegram: Bolnice prijete bez veze, necijepljene sestre i doktori neće plaćati odštete
Je li uopće moguće dokazati da je određeni liječnik odgovoran za širenje zaraze?
Ovih dana najavljeno je da bi zaposlenici hrvatskih bolnica, koji se nisu cijepili protiv koronavirusa, mogli plaćati odštete. Tim se tužbama prijeti u slučaju da bolnice budu morale plaćati naknade za smrt pacijenata koji su se Covidom-19 zarazili baš u bolnici. Jedna tužba, teška 632 tisuće kuna već je podnijeta, a Ministarstvo zdravstva prijedlog podržava. Ministar Vili Beroš danas je kazao kako misli da je dobro da se ta tema otvorila, iako nije siguran hoće li se moći dokazati uzročno-posljedična veza između necijepljenja zdravstvenih djelatnika i smrti pacijenata od Covida-19.
Telegram je nakon najave tužbi razgovarao s pravnim stručnjacima o mogućnosti da bolnice doista pokrenu postupke protiv svojih necijepljenih liječnika.
Kako se dokazuje odgovornost za štetu?
Odvjetnica Irena Tušak Miletić, koja zastupa u brojnim sudskim sporovima vezanima za zdravstvene radnike, upozorava na početku da cijepljenje protiv korone nije obavezno, iako ga medicinska struka preporuča. Po njezinom mišljenju ne postoji nikakvo pravno uporište za eventualni regresni zahtjev bolnica od necijepljenih zdravstvenih djelatnika.
“Za svaku naknadu štete moraju biti dokazane četiri osnovne pretpostavke: štetna radnja, šteta, uzročna veza i protupravnost, a osim toga sukladno Zakonu o radu zaposlenici odgovaraju za štetu poslodavcu samo uslijed namjere ili krajnje nepažnje. Dakle, budući da je nemoguće dokazati uzročnu vezu između necijepljenog zdravstvenog djelatnika i pacijenta oboljelog ili umrlog od COVID-a, prema postojećem zakonskom okviru za uspjeh u takvoj parnici nema uporišta.
Osim toga, kolika je razlika između cijepljenih i necijepljenih osoba kada i samo cjepivo ne štiti sto posto od zaraze, niti od prijenosa bolesti trećem. S obzirom na sve ovo što sam navela, u slučaju da bilo koja bolnica automatizmom isplati naknadu štete, postavlja se pitanje legalnosti trošenja novaca iz proračuna, odnosno sredstava poreznih obveznika”, objašnjava odvjetnica Tušak Miletić postavljajući na kraju pitanje: Je li uopće moguće dokazati da je netko npr. umro od Covida-19 ili od ostalih komorbiditeta?
Ključna bi mogla biti sudska praksa
Odvjetnik Neven Matas, koji također vodi brojne sporove u koje su uključene bolnice i zdravstveni djelatnici, također ne vidi kako bi se moglo dokazati da je baš određeni zdravstveni radnik odgovoran za zarazu baš određenog pacijenta u bolnici. “Takva odgovornost u slučaju necijepljenja morala bi eventualno biti predviđena unutarnjim propisima bolnice. Onda bi to bio jasan osnov za tužbu. Ovako možemo čekati da vidimo što će reći sudska praksa, ako je ikada bude”, komentira odvjetnik Matas.
Ističe i da svaki pojedini slučaj može biti potpuno različit. Pa tako, ako se i prihvati odgovornost bolnice u jednom slučaju to ne mora biti u drugom slučaju. “Ako ne postoji generalna obveza za građane da se cijepe, kako onda stavljati liječnike u posebnu skupinu. S druge strane ako se propiše obveza cijepljena za liječnike, to može izazvati podnošenje ustavnih tužbi zbog nejednakosti”, upozorava odvjetnik Matas.
I on drži kako je iznimno teško dokazati kada je i gdje netko pokupio virus. “Pred bolnice i liječnike postavlja se gotovo nemoguć zadatak”, zaključuje ugledni splitski odvjetnik.
Neozbiljno je tako spominjati tužbe
Ustavno-pravna stručnjakinja, odvjetnica Sandra Marković podsjeća da je od početka pandemije zagovarala proglašenje izvanrednog stanja.
“U toj bi se situaciji znalo da Sabor može proglasiti cijepljenje obaveznim i takva bi odluka imala legitimitet. Ovako ne mogu zamisliti da bi se liječnike moglo teretiti za nešto za što je gotovo nemoguće dokazati uzročno-posljedičnu vezu”, komentira odvjetnica Marković koja potvrđuje da bi se za utvrđivanje štete u ovom slučaju doista moralo dokazati da se neka određena osoba zarazila baš od konkretnog liječnika.
“Problem pandemije nije riješen i mislim da bi se sve odluke trebale donositi u Saboru. Ako bi cijepljenje bilo obavezno onda bi se mogla propisati odgovornost, no pored odgovornosti samih bolnica i polica osiguranja koje imaju, ne vidim potrebu da se tako veliki teret stavlja na leđa liječnika”, smatra odvjetnica Marković prema čijim riječima bi se ista analogija mogla primijeniti i na druge profesije.
“Primjerice i nas odvjetnike bi netko mogao tužiti, ako se zarazi u našem odvjetničkom uredu. Jako je neozbiljno o mogućnostima takvih tužbi govoriti paušalno bez regulacije na višem nivou. Pravila za naknadu štetu vrijede jednako za sve, pa tako u ovom slučaju i za bolnice i za liječnike”, zaključuje Sandra Marković.