Ugledni profesor o slučaju koji je otkrio Telegram: zašto je oslobođen šef koji je pipao policajku
Profesor Davor Derenčinović pojašnjava gdje je sud pogriješio u slučaju spolnog uznemiravanja policajke
O polemičnoj presudi kojom je policijski šef oslobođen krivnje za spolno uznemiravanje policajke tijekom noćne smjene, te nerazumljivim zakonskim rješenjima zbog kojih je do takve odluke suda došlo, razgovarali smo s profesorom na katedri Kaznenog prava Pravnog fakulteta u Zagrebu Davorom Derenčinovićem.
Policijski šef nije osuđen jer, kako je rekao sud, nije više puta ponovio spolno uznemiravanje svoje kolegice. Sve se dogodilo tijekom jedne noći, dok su u patroli bili na zaštiti državne granice. Dirao ju je, pokušao ljubiti, nudio joj seks. Ona ga je odbila i prijavila. No, optužbe su pale na sudu.
Naime, prema presudi, spolno uznemiravanje dogodilo se samo jednom, a Kazneni zakon podrazumijeva da se mora ponoviti barem još jednom. To doduše u samom zakonskom tekstu ne piše, ali u komentaru zakona pravni stručnjaci objasnili su kako se za osuđujuću presudu spolna uznemiravanja moraju ponavljati.
Zašto je zakon ovako nejasan?
Profesor Derenčinović prisjeća se kako je u jednoj od vezija teksta Kaznenog zakona, u koji je 2011. uvršteno spolno uznemiravanje, pisalo da to neprimjereno i uznemirujuće ponašanje mora biti ponovljeno više puta. Ipak, finalna verzija zakona, koji se počeo primjenjivati tek 2013., nije imala to jasno navedeno.
“Zato se gramatički tumači ova zakonska odredba, odnosno to što stoji da će biti kažnjen onaj koji uznemirava, dakle glagol je trajan, smatra se da djelo mora biti počinjeno više puta”, pojašnjava profesor kaznenog prava.
Napominje kako po njegovom mišljenju nije sporno to što više zakona – u ovom slučaju Kazneni zakon i Zakon o suzbijanju diskriminacije – propisuju sankcioniranje spolnog uznemiravanja. U Zakonu o suzbijanju diskriminacije ono se kažnjava kao prekršaj, dok je u Kaznenom zakonu opisano kao kazneno djelo.
‘Može doći do zabuna u praksi’
“Prema Istanbulskoj konvenciji doista je dopušteno da se ovakva kaznena djela sankcioniraju bilo kao prekršaji bilo kao kaznena djela. To je ostavljeno državama koje su ju ratificirale da same odaberu. No, u takvim slučajevima doista može doći do zabuna u praksi. Imali smo već takve slučajeve kada je posjedovanje droge bilo i prekršaj i kazneno djelo. Na kraju je to riješeno tako da je posjedovanje droge ostalo samo prekršaj, dok je u Kaznenom zakonu dekriminalizirano”, opisuje profesor lutanja u zakonodavnim rješenjima koja svako malo imamo u Hrvatskoj.
Po njegovom mišljenju, u slučaju spolno uznemiravane policajke ipak je trebala biti izrečena osuđujuća presuda njezinom šefu. Naime, profesor primjećuje kako se sud strogo, gotovo mehanički držao slova zakona, te je utvrdio kako se spolno uznemiravanje nije ponovilo više puta, zbog čega je okrivljenika oslobodio.
Ovo je bilo za osuđujuću presudu
“Meni se čini da se u ovo slučaju to uznemiravanje ponavljalo. Zakon ne kaže da je to moralo biti više puta tijekom tjedna ili mjeseca ili godine. Ovdje se ono ponovilo više puta tijekom večeri. Policijski šef je najprije krenuo s uznemiravanjem, pa je u jednom trenutku policajka izašla iz vozila, pa se sve ponovilo kada se vratila unutra, pa je policajac zaspao, a sa spolnim uznemiravanjem nastavio je i kada se probudio. Definitivno je to sud mogao ocijeniti kao ponavljanje. Zašto nešto ne bi moglo biti ponovljeno u jednom danu ili večeri?
Osim toga, za ovo kazneno djelo izuzetno je bitna i količina kriminalne volje. U zakonu stoji da spolno uznemiravanje može biti verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje. Ovdje smo imali sve to – i riječi i dodirivanje. Imali smo sve modalitete povrede dostojanstva policijske službenice. Ponašanje njezinog šefa nedvojbeno je imalo seksualnu konotaciju. Po mom mišljenju to je doista bilo kazneno djelo”, zaključuje profesor.
Zbog takve težine spolnog uznemiravanja smatra da se nije radilo o lakšem modalitetu, i da se policijskog šefa moglo kazniti samo za prekršaj, što je dao naslutiti sud kada mu je u kaznenom postupku izrekao oslobađajuću presudu.