Nekad je nužno odabrati stranu

Ugledni profesor za Telegram: ’Putin želi u par tjedana ostvariti vojni cilj pa ponuditi prekid sukoba i prikazati se kao mirotvorac’

Razgovaramo s Robertom Barićem, profesorom Fakulteta političkih znanosti i Hrvatskog vojnog učilišta

Profesor s Fakulteta političkih znanosti i Hrvatskog vojnog učilišta, Robert Barić gdje, između ostalog predaje Međunarodnu i europsku sigurnost, prije nekoliko tjedana je objašnjavao kako je Vladimir Putin oko Ukrajine “otišao predaleko da bi se povukao” i kako “Rusija ne želi invaziju i okupaciju Ukrajine, nego je želi politički neutralizirati”.

Danas će, uz naglasak da još nije jasno kako detaljno teku vojne akcije u Ukrajini, jer su podaci koji stižu fragmentirani i nepouzdani, kazati kako se – upravo to i događa. “Očito je da se radi o ograničenoj vojnoj intervenciji, usmjerenoj prije svega na neutralizaciju ukrajinskih obrambenih snaga”, kaže Barić za Telegram.

U velike gradove Rusi neće ulaziti?

Ne očekuje da bi ruska vojska mogla ući u velike ukrajinske gradove, osim eventualno na mjestima gdje je locirana ukrajinska vojska. Prognozira da bi cijela akcija mogla trajati dva do tri tjedna i da bi njen rezultat moglo biti “oslobađanje” dvije pobunjene ukrajinske oblasti, Donjeck i Luhansk, ali u administrativnim granicama, dakle daleko šire od onog što su dosad pod kontrolom držali proruski pobunjenici.

“Ukaže li se prilika, moguće da će ići do rijeke Dnjepar”, razmišlja Barić o granici do koje bi mogle doći ruske snage. Uz to, vjerojatno će zauzeti i područja na jugu, prema Crnom moru. “A Ukrajina je bez svog istoka i bez Crnog mora – ekonomski osakaćena”, upozorava Barić.

Cilj – nešto stroža finlandizacija Ukrajine?

S obzirom na to da se radi o sveobuhvatnom napadu, i zračnom, i raketnom i kopnenom, zaključuje kako Vladimiru Putin želi jako brzo ostvariti vojni cilj, nakon čega bi mogao ponuditi prekid sukoba nastojeći se prikazati kao veliki državnik i mirotvorac.

Barić smatra čak da Putinov cilj nije teritorijalno zauzimanje područja na kojima sad prodire ruska vojska; jedini teritorijalni cilj Rusije – Krim – je praktički gotova priča. Putin želi doći u poziciju da Rusija može ubuduće presudno oblikovati politički i ekonomski razvoj Ukrajine. Smatra da bi buduća pozicija te zemlje mogla biti slična onoj koju je Finska imala za vrijeme Hladnog rata, s još nešto manjim manevarskim prostorom za samostalno djelovanje. “Nakon ovog jasno je da Ukrajina neće nikad ući u NATO”, kaže Barić, kao što je sasvim jasno da, bez obzira na izraze solidarnosti iz cijelog svijeta, nitko neće slati svoju vojsku u obranu Ukrajine.

Putin neće na Baltik

Ne iznenađuje ga izostanak vijesti o značajnijem otporu ukrajinske vojske, iako kaže kako se to još treba vidjeti u narednim danima. No, pomoć koju je ta zemlja dobivala sa Zapada uglavnom je bila usmjerena na protupobunjeničko djelovanje u sukobu s odmetnutim enklavama na istoku. “U konvencionalnom, otvorenom sukobu s Rusijom, ukrajinska vojska nema šanse”, kaže Barić dodajući i da je moguće da će biti ukrajinskih zapovjednika koji se ne budu željeli boriti protiv ruske invazije.

Ne smatra da bi se nakon eventualno uspješne akcije u Ukrajini Putin mogao ohrabriti i krenuti prema drugim zemljama, poput onih na Baltiku koje su bile dio Sovjetskog Saveza. “Putin nije lud, ni iracionalan. Ovo s Ukrajinom je jako proračunat potez, istina vrlo, vrlo rizičan, ali povučen u trenutku kad je Zapad ranjiv i podijeljen”, smatra Barić.

“On ne želi ni novi Sovjetski Savez, ni obnovu Ruskog carstva, nego ojačati interesni utjecaj Rusije i to mu lijepo ide”, kaže Barić. Primjerice, Bjelorusija je nedavno počela primjenjivati sporazum o integraciji potpisan još 1999. godine, što je Lukašenko jako dugo izbjegavao.

Sankcije će koštati i Zapad

Nakon sukoba u Ukrajini, dogodit će se, prognozira Barić, potpuna promjena međunarodne sigurnosne arhitekture, Europska unija će tu biti u potpunosti marginalizirana, dok će SAD morati procijeniti kako se nositi s Rusijom i Kinom – u isto vrijeme.

Što se tiče strogih sankcija koje je Zapad krenuo nametati Rusiji, ukazuje da će one koštati i Zapad. EU ruski plin ne može u potpunosti zamijeniti iz drugih izvora i Barić smatra kako je veliko pitanje što će biti iduće zime. Pritom, Rusija po prvi put u povijesti proizvodi dovoljno hrane da može samu sebe prehraniti, a od 2017. godine je i najveća izvoznica žita na svijetu. “Što će biti s tim cijenama”, pita se Barić.