Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Ugledni Wall Street Journal analizira što će se u 2017. godini događati s eurozonom; prilično su optimistični

Svi su fokusirani na političke rizike koji bi mogli izazvati novu krizu

ZADNJA IZMJENA: sij 13, 2017
Foto: AFP

Dobre vijesti o gospodarstvu eurozone ovih dana nikoga ne zanimaju. Među investitorima i ljudima koji donose odluke priča se samo o političkim rizicima koji bi mogli uzrokovati novu dužničku krizu eurozone.

U britanskim političkim krugovima, u kojima je općeprihvaćeno mišljenje kako je neizbježna propast eurozone upisana u njezinom samom začetku, rasprave o političkim izazovima u eurozoni uoči referenduma o izlasku Velike Britanije iz Europske unije poprimile su novu, življu dimenziju, piše u svojoj analizi Wall Street Journal.

Godina u znaku političke neizvjesnosti

Među pobornicima Brexita prilično je raširena teza da što je gora situacija u eurozoni, to će lideri Europske unije biti skloniji kompromisu u pregovorima o uvjetima britanskog izlaska iz Unije. Logiku tog zaključka teško je pratiti i ona može naprosto biti zasnovana na pukim željama.

U svakom slučaju, politička neizvjesnost koja čeka Europu je stvarna i na solidnim temeljima. Pobjeda populističkih anti-EU struja u bilo kojoj državi u kojoj se sljedeće godine održavaju izbori, Nizozemskoj, Francuskoj, Njemačkoj, i vjerojatno u Italiji, nesumnjivo bi izazvala kaos u europskoj politici.

Usprkos političkim šokovima koji su obilježili 2016., sve to se u ovoj fazi još uvijek čine kao rizici niskog potencijala. Izgledi da se ostvari najveći politički rizik, potencijalna pobjeda Marine Le Pen na predsjedničkim izborima u Francuskoj, sve su manji: posljednje ankete pokazuju da će u utrci prije drugog kruga biti tri jaka kandidata, a popularnost nezavisnog Emmanuela Macrona, čija se kampanja temelji na tržišno naklonoj platformi i zagovara reformu ponude, snažno raste.

Unatoč uzbudljivoj 2016., ekonomija raste

Osim toga, 2016. najbolji je primjer u kojoj je mjeri ekonomija otporna na političke šokove. Posljednji objavljeni ekonomski podaci upućuju na to da je eurozona pod utjecajem veće javne i privatne potrošnje, i potaknuta boljim globalnim projekcijama, niskim kamatnim stopama i slabim eurom, na dobrom putu skromnog, ali stabilnog oporavka.

Posljednje istraživanje PMI-ja o proizvodnosti pokazuje najbolje rezultate od svibnja 2011. a istraživanje Europske komisije o navikama potrošača na najvišim je razinama od ožujka 2011. godine. Nezaposlenost pada diljem Unije, u Njemačkoj je na 4.1 posto, a u Španjolskoj je od 2013. godine stvoreno 1.6 milijuna novih radnih mjesta. Podaci o industrijskoj proizvodnji u Francuskoj za četvrti kvartal znatno su bolji od očekivanih.

Potencijalnih šokova ne nedostaje

Doduše, oporavak je, u usporedbi s povijesnim standardima, dosta slab. Većina ekonomista za ovu godinu predviđa rast od samo 1,5 posto. Još više zabrinjava je i to što je ta brojka veća od procjena dugoročnog potencijala rasta eurozone, stope održivog rasta bez generiranja inflatornih pritisaka.

Sve to odraz je loše demografske slike na kontinentu i slabog rasta produktivnosti. Bez konkretnih mjera za dizanje produktivnosti kroz reforme na strani ponude, reforme obrazovanja i pravosuđa te tržišta rada i tržišta proizvoda, stope zaduženosti u nekim južnoeuropskim ekonomijama sve će sporije padati, što znači da će eurozona biti ranjiva na šokove.

Potencijalnih šokova ne nedostaje, od drame s bankarskim sektorom u Italiji, zastoja s izvlačenjem Grčke iz dugova, sve veće zabrinutosti oko financijske stabilnosti u Portugalu, pa sve do Brexita.

Inflacija izvan očekivanja

Drugi izvor ekonomskih rizika je to što snažan oporavak stvara balon vrijednosti imovine, od nekretnina, dionica, do zlata, ili potakne rast inflacije u eurozoni. U ovom trenutku, već je primjećeno da se nešto događa: cijene nekretnina snažno rastu na ključnim tržištima eurozone, uključujući Amsterdam, dijelove Njemačke i Dublin, ali ne dovoljno za reakciju centralnih banaka.

Ukupna inflacija u prosincu iznosila je 1.1 posto. premašujući očekivanja, no to je pretežno rezultat viših cijena energenata. Bazna inflacija narasla je samo za 0.1 postotnog boda na 0.9 posto.

Ipak, bilo koji znak približavanja inflacije cilju Europske centralne banke do ispod dva posto povezan je sa širenjem političkog protivljenja ECB-ovom programu kvantitativnog popuštanja na sjeveru Europe, gdje je takva monetarna politika Europske centralne banke glavni krivac za osjetni pad prihoda od ušteđevina.

Politika ublažavanja šokova

Ove je godine već bilo razgovora o tome hoće li Europska centralna banka srezati program otkupa državnih obveznica, iako su još u prosincu odlučili držati ih na 60 milijardi eura cijele godine. Znak da se ECB priprema za smanjenje programa kvantitativnog popuštanja stvorio bi probleme pojedinim državama na jugu Europe, koje ovise na ECB-ovoj monetarnoj politici koja omogućava niske troškova zaduživanja. To im je omogućilo labaviju fiskalnu politiku, koja je ključna za rast.

Iz tog razloga, ECB najvjerojatnije neće pokleknuti pod pritiskom i promijeniti svoju politiku za ovu godinu. Zapravo sva opisana zabrinutost bila je faktor u donošenju odluke u produženju programa kvantitativnog popuštanja do kraja 2017. godine, sa svim izbornim ciklusima, čime bi se ublažili eventualni politički šokovi. U zaključku, WSJ piše da je eurozona uspjela isplivati kroz sedam godina krize, pa je za očekivati je da će izdržati i 2017.

Ira Kralj
Telegram autor
1293 članka Više o autoru
Više s weba