Ujedinjenjem oporbe u Poljskoj vladajući desni populisti polako gube podršku. Je li to dovoljno za dublje promjene?
Europska koalicija ima šanse na izborima za Europski parlament pobijediti PiS. A možda i više od toga
“Koalicija koja može pobijediti populiste i učiniti Poljsku ponovno utjecajnom unutar EU-a – uloga koju poljski narod zaslužuje”. Tako je šef europskih liberala Guy Verhofstadt krajem veljače na Twitteru popratio vijest da će pet poljskih oporbenih stranaka zajednički nastupiti na europskim izborima i pokušati uzdrmati dominaciju konzervativnih populista, stranke Pravo i pravda, koja od 2015. godine vlada Poljskom.
Verhofstadt je bio optimističan, ali možda i u pravu: Europska koalicija, kako je nazvan taj predizborni savez, ima šanse na svibanjskim izborima za Europski parlament pobijediti PiS. Konkretno, osvojiti više mandata od vladajuće koalicije i tako, možda, otvoriti put za dublje političke promjene u najvećoj istočnoj članici Europske unije.
Europskoj koaliciji više mandata u EP?
U pojedinačnim anketama, PiS je i dalje najjača politička stranka u Poljskoj. Međutim, projekcije koje je početkom ožujka objavio Europski parlament ukazuju na moguću promjenu trenda. Prema tim projekcijama, koje su kompilacija javno dostupnih istraživanja po zemljama članicama, Europska koalicija ima veću potporu poljskih birača od konzervativne vladajuće stranke i njihovih saveznika.
Riječ je o, zasad, maloj prednosti – razlika je tek nešto veća od jednog postotnog boda. Savez koji čine Građanska platforma, liberalna Moderna stranka, Savez demokratske ljevice, Poljska narodna stranka i Zeleni, uživa potporu 37,5 posto birača. Na izborima za EU parlament mogli bi računati na 21 mandat. Lista PiS-a, koju podržava 36,3 posto anketiranih, osvojila bi jedan mandat manje.
Sinergijski efekt okupljanja oporbe
Radi se, dakle, tek o projekcijama, no usporedba s onima s početka veljače sugerira da se okupljanje dijela oporbenih stranaka (jer neke nisu htjela pristupiti novoj koaliciji) zasad isplatilo. Početkom veljače, kada su se u istraživanjima rejtinzi stranaka još mjerili pojedinačno, vladajući konzervativci bili su u uvjerljivom vodstvu.
Tada je, naime, PiS imao potporu 40 posto biračkog tijela, a najjača oporbena stranka, Građanska platforma, bila je sa 32,7 posto na drugom mjestu. U takvom rasporedu snaga, pobjednik EU izbora bila bi Pravo i pravda s četiri mandata razlike.
Zadnje projekcije, dakle, pokazuju sinergijski učinak ujedinjavanja dijela oporbenih stranaka uoči europskih izbora. Takav efekt, ali manjeg intenziteta, sugerirala su i neka istraživanja rejtinga političkih stranaka u Hrvatskoj. No, kod nas je, barem zasad, izostao širi koalicijski dogovor oporbenih snaga.
Test snaga prije nacionalnih izbora
Kao i u Hrvatskoj i mnogim drugim članicama EU-a, europski izbori zapravo i nisu važni sami po sebi. Bitniji su kao test raspoloženja građana prije nacionalnih izbora. U tom kontekstu, svibanjski EU izbori u Poljskoj su još i važniji: održat će se tek nekoliko mjeseci prije redovitih parlamentarnih izbora ujesen.
Svibanjski izlazak na birališta pokazat će gube li doista vladajući desni populisti podršku Poljaka i je li taj eventualni zaokret dovoljno snažan za dublje političke promjene ujesen. Ako Europska koalicija pobijedi, bit će to nastavak trenda koji je uočen još u studenom prošle godine na lokalnim izborima. Tada je Telegram, analizirajući rezultate tih izbora, predvidio da Poljsku čekaju “burni mjeseci i politički rat za doslovno svaki glas”.
Još ne nude ništa konkretno
U tom ratu vladajući konzervativci imaju, naravno, na svojoj strani moćnije poluge – jer su na vlasti. Primjerice, na nedavnoj stranačkoj konvenciji, šef stranke Jaroslaw Kaczynski (koji nije premijer, ali se smatra najmoćnijom političkom figurom u Poljskoj) najavio je proširenje socijalnih benefita za građane, osobito obitelji s djecom i penzionere te nove porezne olakšice za zapošljavanje mladih.
Europskoj koaliciji se zamjera da zasad nije ponudila puno toga konkretnog, osim obećanja da će smijeniti vlast i da će – kako je to formulirao vođa Građanske platforme Grzegorz Schetyna – “obraniti Poljsku od antieuropskih sila koje slabe njezinu poziciju u EU”. Hoće li im to biti dovoljno ne samo u svibnju, nego prije svega ujesen, prerano je prognozirati. No, sigurno je da bi se politički zaokret u Poljskoj snažno osjetio i u drugim dijelovima EU-a.