Ukrajina provodi temeljitu derusifikaciju, najavili su da će preimenovati ulice povezane s Rusijom
U Kijevu je već srušen golemi spomenik koji je simbolizirao prijateljstvo između Rusije i Ukrajine
Brojni ukrajinski gradovi planiraju preimenovati ulice i trgove povezane s Rusijom u procesu “derusifikacije” nakon invazije Moskve na Ukrajinu. Dan nakon rušenja golemog spomenika iz sovjetskog doba u Kijevu, koji je simbolizirao prijateljstvo između Rusije i Ukrajine, gradsko vijeće je priopćilo da je sastavilo popis od 467 lokacija koje bi se mogle razmotriti za preimenovanje.
Na popisu je središnji trg nazvan po ruskom književniku iz 19. stoljeća Lavu Nikolajeviču Tolstoju, kao i ulica Rusko Bajkalsko jezero. Na popisu se našla i cesta nazvana po Minsku, glavnom gradu Bjelorusije, bliskom ruskom savezniku.
Od ukrajinske neovisnosti 1991., imena nekih gradova su promijenjena kako bi se izbrisalo naslijeđe omraženih sovjetskih dužnosnika. Neki dužnosnici sada žele ukloniti imena ruskih autora, pjesnika i planinskih lanaca.
Ukrainian authorities dismantled the Monument of People's Friendship, a statue overlooking the Dnieper River in Kyiv that represented Russian-Ukrainian friendship. pic.twitter.com/YLJwyQl24d
— The Associated Press (@AP) April 27, 2022
Ministar kulture ne bi uklonio baš sve
Gradonačelnik istočnog grada Harkiva Ihor Terehov rekao je danas da će, čim završi rat s Rusijom, gradskom vijeću podnijeti prijedlog zakona o preimenovanju mjesta povezanih s Rusijom. “I bez ovih imena bit će previše ožiljaka koji će nas još dugo podsjećati na to kakav je susjed na našim istočnim i sjevernim granicama”, napisao je Terehov u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
Gradovi i mjesta na sjeveru Ukrajine počeli su proces preimenovanja ulica po vojnim jedinicama koje su ih branile. Guverner regije Černihiv predložio je da se ulice ili trgovi u glavnom gradu regije imenuju po 1. tenkovskoj brigadi.
Ministar kulture Oleksandr Tkačenko upozorio je prošli tjedan kako ne bi trebalo ukloniti baš svega što je povezano s Rusijom. Navodeći kao primjer Nikolaja Vasiljeviča Gogolja, ruskog romanopisca rođenog u Ukrajini, rekao je da neke “ličnosti pripadaju svjetskoj (kulturnoj) baštini”.