U jednom od ispitivanja raspoloženja javnosti iz tog vremena, samo je petina građana smatrala da bi se njihova zemlja trebala priključiti zapadnom vojnom savezu. Ni desetljeće i pol kasnije, nakon što je Rusija anektirala Krim, građani Finske nisu bili pretjerano uvjereni u koristi članstva. A onda se 24. veljače ove godine sve promijenilo.
Preokret u javnom mišljenju
Nakon što su ruski tenkovi prešli granicu Ukrajine, raspoloženje javnosti rapidno se okrenulo. Početkom ožujka tanka većina, ali ipak većina (51 posto) Šveđana podržavala je ulazak u NATO. U Finskoj je preokret još uočljiviji: ono isto istraživanje s prijelaza stoljeća, sada pokazuje da 60 posto Finaca smatra da bi se njihova zemlja trebala priključiti NATO-u.
Političke odluke još nisu donesene, ali bi mogle biti uskoro. Finska premijera Sanna Marin kaže da će u roku “nekoliko tjedana, a ne mjeseci” odlučiti hoće li predati zahtjev za članstvo. Premijerka Švedske Magdalena Andersson nije ni potvrdila niti demantirala navode medija da njezina vlada planira zahtjev predati u lipnju. Obje zemlje pritom najavljuju detaljnu analizu koristi i rizika od ulaska u NATO.
Nova sigurnosna situacija
Finska i Švedska već sada tijesno surađuju s NATO-om, no njihovo formalno pristupanje atlantskom savezu promijenilo bi europsku sigurnosnu arhitekturu. Među ostalim, umjesto 1300 kilometara, NATO bi s Rusijom dijelio dvostruku dužu granicu. Baltičko more na sjeveru kontinenta bilo bi gotovo sasvim okruženo članicama NATO-a – uz, dakako, iznimku Rusije – što bi olakšalo djelovanje saveza na tom, za regionalnu sigurnost bitnom području.
Drugo, ulazak u NATO promijenio bi političku i sigurnosnu poziciju Finske i Švedske. Finska vlada objavila je dokument od pedesetak stranica u kojem su analizirali prednosti i rizike od pristupanja zapadnom savezu. “Ako bi Finska i Švedska postale članice NATO-a, prag za korištenje vojne sile u baltičkoj regiji bi porastao što bi dugoročno ojačalo regionalnu stabilnost”, navode u izvještaju.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Strateški važno područje
Moguće članstvo Finske “značajno bi proširilo područje Saveza, udvostručilo njegovu kopnenu granicu s Rusijom i pomaknulo Savez bliže strateški važnim područjima u Rusiji”, razrađuju se dalje posljedice širenja NATO-a na nordijske zemlje. Ističe se i da je bitno reagirati na vrijeme kako se Finska ne bi našla u situaciji da nema previše opcija.
“U situaciji kada Rusija nastoji izgraditi sferu utjecaja kroz svoje zahtjeve i vojna sredstva, ne reagiranje na promjene u sigurnosnom okruženju moglo bi dovesti do promjena u međunarodnom položaju Finske i suziti joj manevarski prostor”, upozorava se u vladinom izvještaju.
Finska i Švedska su članice Europske unije, koja također ima klauzulu o uzajamnoj pomoći u slučaju oružane agresije na državno područje jedne od zemalja članica EU-a. Na tu su se odredbu nedavno pozvale premijerke obiju država. No, ulazak u NATO značio bi da bi bile obuhvaćene člankom 5. Sjevernoatlantskog ugovora o kolektivnoj obrani u slučaju napada što u Helsinkiju smatraju “najznačajnijim efektom” mogućeg članstva.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Upozorenja iz Moskve
Na najave da bi dvije nordijske zemlje mogle pristupiti NATO-u, iz Rusije su reagirali vrlo oštro. Glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova još je u veljači upozorila na “ozbiljne vojne i političke posljedice” takvog poteza, ne precizirajući kakve bi to posljedice bile.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov kaže da širenje NATO-a “ne bi donijelo dodatnu sigurnost europskom kontinentu” i da bi Rusija morala “izbalansirati situaciju” vlastitim mjerama, ako bi Švedska i Finska pristupile savezu. Dmitrij Medvedev poručuje da bi, u tom slučaju, Rusija morala pojačati svoju obranu na području Baltika, i spominje raspoređivanje nuklearnog oružja u toj regiji.
Propast Putinove strategije
Pristupanje Finske i Švedske zapadnom vojnom savezu bilo bi, u svakom slučaju, ozbiljan geopolitički poraz ruskog predsjednika jer bi se time ostvarilo sve ono što je on pod svaku cijenu htio izbjeći.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Još u prosincu prošle godine, Putin je postavio (nerealne) zahtjeve prema NATO-u, inzistirajući, među ostalim, na tome da se atlantski savez ne širi dalje prema istoku i da povuče svoju vojnu infrastrukturu iz istočne Europe, na pozicije koje je držao do 1997. godine. Ti su zahtjevi, za koje je unaprijed bilo jasno da neće biti ispunjeni, bili uvertira u krizu, a onda i rat u Ukrajini.
Zbog ruske invazije, međutim, NATO je učinio upravo suprotno, pojačao trupe i naoružanje na istoku Europe, a razmatra i planove o stalnoj vojnoj prisutnosti na tom području. Odluka o pristupanju Finske i Švedske – koja, ponovimo, još nije donesena – značila bi jačanje saveza sa 30 na 32 članice i njegovo dodatno približavanje granicama Rusije. Bila bi to još jedna potvrda da je, inicirajući ovu krizu, ruski predsjednik teško promašio.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ulazak Finske i Švedske u NATO bio bi Putinov debakl. Postalo bi jasno da je uzalud pokrenuo rat
Dvije dosad neutralne skandinavske zemlje razmatraju hoće li zatražiti članstvo u zapadnom vojnom savezu
Pristupanje Finske i Švedske zapadnom vojnom savezu bilo bi ozbiljan geopolitički poraz ruskog predsjednika jer bi se time ostvarilo sve ono što je on pod svaku cijenu htio izbjeći - jačanje NATO-a sa 30 na 32 članice i njegovo dodatno približavanje granicama Rusije
Na prijelazu prošlog stoljeća, kada je Vladimir Putin počinjao prvi mandat na dužnosti ruskog predsjednika, Fincima – koji s Rusijom dijele 1300 kilometara granice – nije padalo na pamet da se priključe NATO-u. Pet godina ranije ušli su u Europsku uniju, ali ideja da bi mogli pristupiti i NATO-u među Fincima nije bila naročito popularna.
U jednom od ispitivanja raspoloženja javnosti iz tog vremena, samo je petina građana smatrala da bi se njihova zemlja trebala priključiti zapadnom vojnom savezu. Ni desetljeće i pol kasnije, nakon što je Rusija anektirala Krim, građani Finske nisu bili pretjerano uvjereni u koristi članstva. A onda se 24. veljače ove godine sve promijenilo.
Preokret u javnom mišljenju
Nakon što su ruski tenkovi prešli granicu Ukrajine, raspoloženje javnosti rapidno se okrenulo. Početkom ožujka tanka većina, ali ipak većina (51 posto) Šveđana podržavala je ulazak u NATO. U Finskoj je preokret još uočljiviji: ono isto istraživanje s prijelaza stoljeća, sada pokazuje da 60 posto Finaca smatra da bi se njihova zemlja trebala priključiti NATO-u.
Političke odluke još nisu donesene, ali bi mogle biti uskoro. Finska premijera Sanna Marin kaže da će u roku “nekoliko tjedana, a ne mjeseci” odlučiti hoće li predati zahtjev za članstvo. Premijerka Švedske Magdalena Andersson nije ni potvrdila niti demantirala navode medija da njezina vlada planira zahtjev predati u lipnju. Obje zemlje pritom najavljuju detaljnu analizu koristi i rizika od ulaska u NATO.
Nova sigurnosna situacija
Finska i Švedska već sada tijesno surađuju s NATO-om, no njihovo formalno pristupanje atlantskom savezu promijenilo bi europsku sigurnosnu arhitekturu. Među ostalim, umjesto 1300 kilometara, NATO bi s Rusijom dijelio dvostruku dužu granicu. Baltičko more na sjeveru kontinenta bilo bi gotovo sasvim okruženo članicama NATO-a – uz, dakako, iznimku Rusije – što bi olakšalo djelovanje saveza na tom, za regionalnu sigurnost bitnom području.
Drugo, ulazak u NATO promijenio bi političku i sigurnosnu poziciju Finske i Švedske. Finska vlada objavila je dokument od pedesetak stranica u kojem su analizirali prednosti i rizike od pristupanja zapadnom savezu. “Ako bi Finska i Švedska postale članice NATO-a, prag za korištenje vojne sile u baltičkoj regiji bi porastao što bi dugoročno ojačalo regionalnu stabilnost”, navode u izvještaju.
Strateški važno područje
Moguće članstvo Finske “značajno bi proširilo područje Saveza, udvostručilo njegovu kopnenu granicu s Rusijom i pomaknulo Savez bliže strateški važnim područjima u Rusiji”, razrađuju se dalje posljedice širenja NATO-a na nordijske zemlje. Ističe se i da je bitno reagirati na vrijeme kako se Finska ne bi našla u situaciji da nema previše opcija.
“U situaciji kada Rusija nastoji izgraditi sferu utjecaja kroz svoje zahtjeve i vojna sredstva, ne reagiranje na promjene u sigurnosnom okruženju moglo bi dovesti do promjena u međunarodnom položaju Finske i suziti joj manevarski prostor”, upozorava se u vladinom izvještaju.
Finska i Švedska su članice Europske unije, koja također ima klauzulu o uzajamnoj pomoći u slučaju oružane agresije na državno područje jedne od zemalja članica EU-a. Na tu su se odredbu nedavno pozvale premijerke obiju država. No, ulazak u NATO značio bi da bi bile obuhvaćene člankom 5. Sjevernoatlantskog ugovora o kolektivnoj obrani u slučaju napada što u Helsinkiju smatraju “najznačajnijim efektom” mogućeg članstva.
Upozorenja iz Moskve
Na najave da bi dvije nordijske zemlje mogle pristupiti NATO-u, iz Rusije su reagirali vrlo oštro. Glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova još je u veljači upozorila na “ozbiljne vojne i političke posljedice” takvog poteza, ne precizirajući kakve bi to posljedice bile.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov kaže da širenje NATO-a “ne bi donijelo dodatnu sigurnost europskom kontinentu” i da bi Rusija morala “izbalansirati situaciju” vlastitim mjerama, ako bi Švedska i Finska pristupile savezu. Dmitrij Medvedev poručuje da bi, u tom slučaju, Rusija morala pojačati svoju obranu na području Baltika, i spominje raspoređivanje nuklearnog oružja u toj regiji.
Propast Putinove strategije
Pristupanje Finske i Švedske zapadnom vojnom savezu bilo bi, u svakom slučaju, ozbiljan geopolitički poraz ruskog predsjednika jer bi se time ostvarilo sve ono što je on pod svaku cijenu htio izbjeći.
Još u prosincu prošle godine, Putin je postavio (nerealne) zahtjeve prema NATO-u, inzistirajući, među ostalim, na tome da se atlantski savez ne širi dalje prema istoku i da povuče svoju vojnu infrastrukturu iz istočne Europe, na pozicije koje je držao do 1997. godine. Ti su zahtjevi, za koje je unaprijed bilo jasno da neće biti ispunjeni, bili uvertira u krizu, a onda i rat u Ukrajini.
Zbog ruske invazije, međutim, NATO je učinio upravo suprotno, pojačao trupe i naoružanje na istoku Europe, a razmatra i planove o stalnoj vojnoj prisutnosti na tom području. Odluka o pristupanju Finske i Švedske – koja, ponovimo, još nije donesena – značila bi jačanje saveza sa 30 na 32 članice i njegovo dodatno približavanje granicama Rusije. Bila bi to još jedna potvrda da je, inicirajući ovu krizu, ruski predsjednik teško promašio.