Ultimativni vodič za izbore: ključne države, zadnje ankete i na što najviše obratiti pozornost

Metalna ograda oko Bijele kuće

Na Trumpov nalog jučer je oko cijelog kompleksa Bijele kuće postavljena visoka metalna ograda – kao da predsjednik sugerira da ne namjerava otići ni pod kojim okolnostima. Dućani u gotovo svim gradovima zagradili su izloge drvenim pločama u očekivanju nereda. To su prizori kakve očekujemo u Minsku, ne u Washingtonu; Trump je Ameriku toliko srozao u samo četiri godine.

U ovoj uputi za praćenje američkih izbora provest ću vas kroz tehničke detalje, tek usputno i njihove političke razloge, koje je dobro znati ako budete u noći s utorka na srijedu ili kasnije pratili vijesti iz Amerike. Ovo je sažetak općih očekivanja, ali vodite računa da stvari mogu izgledati drukčije, jer Amerika nije u novijoj povijesti provodila izbore u ovako iznimnim okolnostima – bilo pod prijetnjom pandemija ili skretanja u diktaturu.

Obrati su mogući, ali je vrlo, vrlo izgledno da će Joe Biden osvojiti većinu elektorskih glasova i postati 46. predsjednik Amerike. Što će napraviti Trump – to je, kako bi ovdje reklo – anybody’s guess.

Neobična danika za praćenje izbora

Ako budete pratili rezultate izbora, vodite računa o neobičnoj dinamici, koja neće slijediti samo vremenske zone. Što je novo: postoje države koje brzo broje listiće i one iz kojih ćemo prve brojke znati tek u srijedu ili čak četvrtak. Iako je Pennsylvania vjerojatno najvažnija država za Bidena i vrlo važna za Trumpa, rezultate iz Pennsylvanije vjerojatno nećemo znati odmah po zatvaranju birališta.

Slično je i s Michiganom i Wisconsinom, iako su iz potonje države obećali da će bar dio rezultata objaviti do kraja dana po američkom vremenu.

Razlog ove sporosti je ograničenje koje su uvele lokalne vlasti, u rukama republikanaca, oko prebrojavanja glasova – obrada listića pristiglih poštom počela je tako tek jutros, kad je počelo i glasanje na biralištima. Pritom Pennsylvaniji dosad uopće nije imala iskustva s dopisnim glasanjem, jer je ono dopušteno tek zbog covida-19, pa se očekuje da i birački odbori ne budu previše spretni i brzi.

Florida će rezultate imati vrlo brzo

Zato će rezultati iz tri države “Plavog zida”, koje je Hillary Clinton izgubila 2016. godine, doći vrlo kasno. Da odmah na početku znamo rezultate iz Pennsylvanije, Michigana i Wisconsina, znali bismo vjerojatno i pobjednika, jer su te tri države Bidenu dovoljne za pobjedu.

No, postoje i države koje brzo obrađuju listiće i koje su dosad već prebrojile one pristigle poštom. Iznenađujuće, to je u prvom redu Florida, koju mnogi pamte po zlu iz 2000. godine, kad je prebrojavanje trajalo tjednima. No, zbog tog debakla, kao i zbog činjenice da na Floridi živi jako puno penzionera i da tu državu često pogađaju uragani i poplave, Florida je investirala u svoju biračku opremu i razvila dobro uhodani model dopisnog glasanja.

Zato povećani broj listića u pošti ne bi trebao predstavljati nikakav problem iskusnim floridskim biračkim odborima i prvi rezultati mogli bi se znati već po zatvaranju birališta.

Trump bez Floride teško do pobjede

Florida je presudna za Trumpove nade u reizbor – bez Floride teoretski je moguće da Trump pobijedi, ali praktično gotovo neizvedivo. Zbog toga, i zbog činjenice da Florida brzo broji glasove, bivši demokratski kandidat za predsjednika Michael Bloomberg uložio je 100 milijuna dolara u oglašivačku kampanju za Bidena baš na Floridi.

Računica je jasna: ako Biden dobro prođe na Floridi, i to se bude znalo već u izbornoj noći, Trumpu će biti puno teže “proglasiti pobjedu” i razvlačiti ishod izbora.

Ako Biden osvoji Floridu i još jednu od tri države Sun Belta – Arizonu, Georgiju ili Sjevernu Karolinu – to će biti ravno pobjedi na izborima: Trump bi u tom slučaju morao oteti neku državu koja je 2016. glasala za Hillary Clinton da bi ostao u igri. To je gotovo nemoguće. Također, kombinacija ovih država bez Floride približila bi Bidena pobjedi. Sjeverna Karolina i Arizona brzo broje glasove, pa bismo relativno rano trebali znati barem tko vodi.

Republikanci češće idu na biralište

Ovo je dobro mjesto da upozorim na tzv. “crveni privid” (red mirage) i “plavi privid” (blue mirage). Ovisno o tome kako pojedina država počne prebrojavati glasove, oni mogu snažno naginjati na jednu stranu i stvoriti privid da je Biden ili Trump u nedostižnoj prednosti. Dopisni glasovi, pokazuju podaci, snažno naginju na demokratsku stranu, kao i oni koji su glasali rano, prije zadnjeg dana izbora.

Glasovi onih koji su na birališta došli u utorak snažno pak naginju na republikansku stranu. To prije nije bilo tako u Americi – bilo je upravo obrnuto – ali je Trump svojim upornim lažima da je dopisno glasanje namješteno, zapravo preplašio republikance i uvjerio ih da glasaju isključivo na biralištu. Iz stranke su Trumpa upozoravali da to nije pametno, jer će se neki glasovi tako sigurno izgubiti, ali mnogo toga što je Trump napravio nije bilo pametno, pa je ovdje ostao “on brand”.

Dakle, za razliku od običnih izbora, gdje se već nakon trećine, nekad i četvrtine obrađenih glasova može naslutiti ishod, na ovim izborima budite vrlo oprezni jer je moguće da čak polovica ili više glasova dolazi bilo s birališta ili iz ranog glasanja ili iz pošte i da je nerazmjerno nagnuta na jednu stranu.

Jesu li ankete baš toliko nepouzdane

Treba nešto reći i o postocima. Bez obzira na to što javnost i u Americi i u Hrvatskoj vjeruje da su ankete bile neprecizne 2016. godine, to zapravo nije bilo previše dramatično. Izbori 2016. nisu bili iznimni po lošim anketama, nego po činjenici da je Trump imao samo jedan užasno težak i neizgledan put do pobjede, u kojem se sve moralo poklopiti kako se nikad ne poklapa, ali se njemu poklopilo.

Tvrtke za ispitivanje javnosti ove su se godine znatno više posvetile ispitivanju pojedinih država (jer se njihovi rezultati na kraju računaju), a manje ispitivanju na nacionalnoj razini, koje je indikativno ali nije presudno za ishod izbora (Hillary Clinton osvojila je oko tri posto glasova više od Trumpa, ali nije zato postala predsjednica). Zato se agregatorima anketa može vjerovati, posebno onima s dobrom reputacijom kao što je FiveThirtyEight Natea Silvera.

Njihov prosjek anketa je zlatni standard, što znači da bi svako značajno odudaranje stvarnih rezultata od prosjeka anketa sugeriralo da je na djelu nešto nepredviđeno. Ako vidite da je Biden pobijedio na Floridi s 5 ili 6 postotnih poena prednosti, to znači da su ga ankete vjerojatno podcijenile i u drugim državama i da bi izbori mogli završiti Bidenovom landslide pobjedom.

Michigan će biti važan pokazatelj

Ako pak vidite da je Biden osvojio Michigan sa samo jednim ili dva poena prednosti, to bi moglo značiti da je Donald Trump ozbiljno u igri i da bi mogao osvojiti drugi mandat. Zato treba voditi računa o eventualnim odstupanjima od prosjeka anketa.

Tri grupe država mogu presuditi pobjednika ovih izbora. Prva grupa su države spomenutog “Plavog zida” – Pennsylvania, Michigan i Wisconsin; to je Bidenov najjednostavniji put do pobjede. Biden vodi u Pennsylvaniji s 5 postotnih poena, a u Michiganu i Wisconsinu s po 8 postotnih poena. Ako ih osvoji makar i na knap, postat će predsjednik. No, veliko odstupanje od prosjeka u tim državama moglo bi sugerirati ili Bidenov landslide ili tanku pobjedu. No, to ćemo saznati vjerojatno vrlo kasno, zbog sporog brojanja listića.

U drugoj grupi su južne države koje brzo broje glasove – tu ćemo steći prvi dojam što slijedi do kraja prebrojavanja. Tu Biden također vodi, ali tješnje: na Floridi s 2,5 postotna poena, u Sjevernoj Karolini s 2 i u Georgiji s jednim. Zapadna država Arizona, koja je u drugoj vremenskoj zoni, mogla bi se pokazati vrlo važnom za Bidena, jer je tamo njegova prednost malo jača – 3 postotna poena – i ta (do jučer vrlo američki crvena) država nema povijest anketa nagnutih u korist demokrata.

Ovo je Trumpov manevarski prostor

Konačno, treća grupa su tri države u kojima Trump vodi s minimalnom prednošću – do 1 postotni poen, i koje su zapravo prave “toss-up” države: ishod je fifti-fifti. To su, na užas mnogih republikanaca, Teksas, Ohio i Iowa. U svakoj od te tri Biden može pobijediti, a ako pobijedi u Teksasu, mogao bi i odrediti budućnost Republikanske stranke: republikanci bi se puno lakše riješili Donalda Trumpa u slučaju da on bude “onaj koji je izgubio čak i Teksas”, nego ako izgubi od Bidena na knap.

Ako promijenite očište, Trump ima jako malo scenarija za osvajanje drugog mandata, jer Biden uvjerljivo napada njegove države, a aktualni predsjednik ne ugrožava niti jednu “demokratsku” državu (koja je glasala za Hillary Clinton). Tu se pokazuje da Trumpova strategija obraćanja samo i isključivo vlastitoj bazi birača, bez pokušaja da tu bazu proširi, ne vodi prema lakim pobjedama na izborima, upravo suprotno.

Ako uspije sačuvati Pennsylvaniju, Floridu i ostale države Juga, Trump si može dopustiti da izgubi samo Michigan i Wisconsin. Bilo što dalje – recimo gubitak Arizone, značio bi Trumpov poraz. To bi bila jako tanka Bidenova pobjeda, ali ovaj ekstremni scenarij navodim prvenstveno kao ilustraciju koliko je Trumpov manevarski prostor uzak, a Bidenov širok. To ne znači da će Biden sigurno pobijediti, nego da si Biden može priuštiti više grešaka nego Trump.

Teksas za Bidena bio bi dovoljan

Još jedna stvar: ako Biden sačuva države koje su glasale za Hillary te osvoji samo Teksas – postat će predsjednik. Teksas je toliko bogat elektorskim glasovima jer je druga najveća američka država. Demokrati ionako već drže tri ogromne države – Kaliforniju, New York i Illinois; njihova eventualna pobjeda u Teksasu bila bi znak da su stanovnici velikih gradova i njihovih predgrađa preuzeli političku inicijativu na izborima – inicijativu koju su 2016. imali stanovnici ruralnih sredina koji su izgurali Trumpa do pobjede. Teksas je demokratima više slatki san nego izgledni utržak, ali je neupitno da se država kreće u smjeru demokratske većine.

Tu leže razlozi zbog kojih je Bidenova prednost u anketama značajno uvjerljivija nego prednost Hillary Clinton 2016. godine. Tko god kaže “Ah, i Hillary je vodila, pa je Trump pobijedio; zašto se to ne bi dogodilo ponovo?” treba pogledati u demografsku strukturu Bidenove koalicije: on na svojoj strani ima većinu žena, obrazovanih birača i starijih birača. To su monumentalne promjene kakve se događaju jednom u generaciji.

Trump je 2016. osvojio većinu glasova žena, iako se natjecao protiv žene; birači sa završenim fakultetom, desetljećima podijeljeni između demokrata i republikanaca, potpuno su transferirali demokratima – to se najbolje vidi u predgrađima, američkoj suburbiji, koja premoćno glasa za Bidena. Konačno penzioneri, najvjerniji birači – i po izlaznosti i po odanosti Republikanskoj stranci – prvi put u novijoj povijesti prešli su na stranu demokrata. I žene i penzionere Biden ima u senzacionalnim brojkama – između 25 i 30 postotnih poena prednosti pred Trumpom.

Trump igra na motivaciju svoje baze

To su strukturne promjene u američkoj politici koje su počele ranije, a Trump ih je svojim divljaštvom, mizoginijom i laganjem samo ubrzao (u slučaju žena, koje ne vole ni njegov stil ni sadržaj), kao i katastrofalnim odgovorom (odnosno ne-odgovorom) na pandemiju koronavirusa i nonšalantnim laganjem i umanjivanjem pošasti koja je odnijela 230 tisuća američkih života – Amerika ima oko 4 posto svjetskog stanovništva, a oko 25 posto svih umrlih od covida-19, unatoč tome što je jedna od najrazvijenijih zemalja na svijetu i ima nevjerojatne znanstvenike i liječnike.

Ono što Amerika nije imala bio je odgovorni predsjednik, i to su prvi prepoznali stariji birači, koji su u najvećoj opasnosti. Pokazalo se da puštanje vlastitih birača da umru nije pobjednička strategija.

Bez žena, penzionera i obrazovanih birača, Trumpu će biti gotovo nemoguće ponoviti iznenađenje iz 2016. i osvojiti drugi mandat. No, to ne znači da se to ni u kojem slučaju ne može dogoditi. Trump je sve karte stavio na motivaciju svoje baze, vjerujući da među bijelim biračima bez fakulteta ima dosta onih koji 2016. nisu glasali ni za koga, a danas bi mogli Trumpu donijeti novu pobjedu. To je taktika s puno upitnika, ali možda nas Trump još jednom nauči da u politici ništa ne treba otpisati kao nemoguće.