Financijski sukob koji razdire EU: Berlin je bijesan zbog politike ECB-a

Njemački lideri krive ECB i za porast radikalne desnice

ZADNJA IZMJENA: tra 12, 2016
Foto: AFP/AFP

Njemački politički lideri krive politiku jeftinog novca Europske centralne banke (ECB) za uspon desne radikalne stranke Alternativa za Njemačku (AfD), u dramatičnom porastu tenzija između Berlina i Frankfurta gdje se nalazi sjeditšte ECB-a, piše FT.

Nakon dobrog rezultata AfD-a na lokalnim izborima prošlog mjeseca, vodeći političari iz konzervativnog bloka Angele Merkel CDU/CSU krenuli su u ofenzivu protiv središnje banke, u nadi kako će preokrenuti izborne trendove.

Rezultati AfD-a najbolji su rezultati za bilo koju njemačku stranku krajnje desnice još od Drugog svjetskog rata. Svoj uspjeh bazirali su na kritici politike otvorenih vrata Angele Merkel. No, dio potpore zaradili su i kritizirajući ekspanzivnu monetarnu politiku eurozone koja je u Njemačkoj izrazito nepopularna.

Nova razina sukoba

Ratoborni njemački ministar financija Wolfgang Schäuble u petak je rekao kako dio krivice za uspon AfD-a snosi i šef ECB-a Mario Draghi. “Rekao sam Mariju Draghiju…bude vrlo ponosan: možeš si pripisati 50 posto rezultata stranke koja se čini nova i uspješna u Njemačkoj…” Dodao je: “Sve je veće razumijevanje da je pretjerana likvidnost postala uzrok, a ne rješenje problema”.

Ovi komentari dolaze usred drugih napada unutar koalicije kancelarke Merkel. Iako sama kancelarka i dalje šuti o tome, njezinu su suzdržanost nadoknadili ostali ministri.

Nerazumijevanje između Njemačke i ECB-a doseglo je novu razinu, piše ugledni njemački list Der Spiegel. Europljani su se često šalili da Njemci “možda ne vjeruju u Boga, ali vjeruju u Bundesbanku”, kako se zove njemačka centralna banka.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i guverner ECB-a Mario Draghi
Njemačka kancelarka Angela Merkel i guverner ECB-a Mario Draghi AFP/AFP

Otpor

Sam Draghi ne razumije zašto dobiva toliko otpora iz zemlje koja je od eura profitirala više nego bilo koja druga, nastavlja Spiegel. No, Njemci su nezadovoljni manjim prinosima na štednju i životnim te mirovinskim osiguranjima. Frustracija samo raste, a sukob između najmoćnijim političarima eurozone, Angele Merkel i Marija Draghija sve je veći.

Guverner ECB-a nedavno je snizio referentnu kamatnu stopu s 0.05 na nula posto. Počeo je komercijalnim bankama naplaćivati držanje novca u ECB-u. Također, kupio je gotovo 2 bilijuna eura vrijednosti obveznica zemlja eurozone, učinivši ECB jednim od najvećih državnih kreditora svih vremena.

Novac iz helikoptera

Nedavno je Draghi otišao i korak dalje. Ideja ubrizgavanja novca izravno u gospodarstvo, kazao je, je “vrlo zanimljiv koncept”. Ekonomisti su u polu šali primjetili kako bi možda bilo prigodno da helikopter distribuira taj novac. Njemački novac koji se baca iz helikoptera: bilo bi teško pronaći prikladniju sliku kao simboliku ljudi koji su uštedjeli novac za mirovinu, a koji bi uskoro mogao postati bezvrijedan, piše Spiegel.

U Njemačkoj guvernera ECB-a kritiziraju gotovo svi. Čak i oni ekonomisti koji su bili skloni popustiti Frankfurtu, poput jednog od gospodarskog savjetnika kancelarke Merkel Petera Bofingera, sada kažu da Draghi stalno “izvlači nove zečeve iz šešira”. Vodeći predstavnici bankarskog i sektora osiguranja otvoreno govore o pravnim aspektima cijele priče.

Merkel, kao što je već spomenuto za sada šuti. Spiegel piše da se ona boji javno zahtijevati nešto za što nije uvjerena da će može provesti.

Zarade poslovnih banaka

Najopasniji su za Draghija komentari njemačkog ministra financija. Ovakva će monetarna politika, rekao je nedavno Schäuble, “u konačnici završiti u katastrofi”. Ministri financija obično se suzdržavaju od komentara odluka neovisne ECB, pa je tako ovaj komentar, uz to tako žestok, prilično iznenađujuć.

Schäuble vjeruje kako je ovaj smjer duboko pogrešan, te kako bi nesmetano stvaranje novca moglo dovesti do stvaranja novih mjehura na financijskim tržištima. Negativna kamatna stopa ima i loš utjecaj na zarade poslovnih banaka – a dio je uloge ECB upravo da osigura stabilnost banaka.

Hoće li ECB, kao što je Draghi već naznačio, otvoriti monetarnu politiku još i više? Takva politika zaobilaženja banaka u kojoj bi ECB distribuirao novac izravno tvrtkama, potrošačima ili državama, bilo bi kršenje zakonskog mandata ECB-a, smatra Spiegel. Isti list piše i kako u njemačkom ministarstvu financija razmatraju pravne opcije, što pokazuje kolika je postala frustracija s Draghijem. No, njemačko ministarstvo financija negiralo je kako su u potrazi za pravnom rješenju.

Projekcija loga eura na zgradu ECB-a u Frankfurtu
Projekcija loga eura na zgradu ECB-a u Frankfurtu AFP

Ni Frankfurt nije ostao dužan

Pa ipak, iz njihovog priopćenja vidljivo je nezadovoljstvo politikom ECB-a.- “ECB je neovisna. No, neovisnost egzistira samo u okviru zakonski određenog mandata. Ipak, nije točno da federalna vlada ispituje pravne radnje”.

Ministar prometa i vodeća figura bavarskog CSU-a Alexander Dobrindt u nedjelju je kazao je kazao kako je ECB krenula u vrlo rizičnom smjeru, piše FT. “Nestanak kamatnih stopa stvara prazninu u pripremama građana za starost”, rekao je za Die Welt .

Dužnosnici ECB-a uzvratili su kritike. Na ekonomskoj konferenciji u Frankfurtu početkom ovog mjeseca, glavni ECB-ov ekonomist Peter Praet kazao je kako je njemačke napade “ponekad teško progutati”.

Strukturne reforme

Voditelj upravljanja portfeljom njemačkom investicijskog društva Pimco Andrew Bosomworth, o kritikama CDU-a i CDS-a kazao je ovako: “Ovo je preventivni pokušaj da se helikopterski novac sasijeće u korijenu, prije nego šta ta rasprava uopće krene”.

Stao je u obranu gospodina Draghija. “Malo je nepravedno staviti sav teret gospodarstva na ECB i onda im pokušati podrezati krila” kada 19 Vlada eurozone nije provelo strukturne i fiskalne politike potrebne da bi monetarna politika uspjela.

 

Filip Raunić
Novinar
1266 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program