FOTO: Vjekoslav Skledar

Uoči ključne sjednice za SDP, Glavašević je odlučio istupiti na Telegramu: Sutra ću tražiti izbore za sva tijela stranke

Telegramov Jasmin Klarić dugo je pričao s članom Predsjedništva SDP-a

Uoči ključne sjednice za SDP, Glavašević je odlučio istupiti na Telegramu: Sutra ću tražiti izbore za sva tijela stranke

Telegramov Jasmin Klarić dugo je pričao s članom Predsjedništva SDP-a

FOTO: Vjekoslav Skledar

Od kad je krenula priča o pismu kojim se traži ostavka Davora Bernardića, Bojan Glavašević gotovo uopće nije javno istupao oko unutarstranačkih sukoba u SDP-u. Sad za Telegram govori kako je situaciju u stranci moguće riješiti samo izborima za sva stranačka tijela, uključujući i one za predsjednika stranke. 'Odnosi unutar tijela stranke su, nažalost, previše narušeni da bi se povjerenje potrebno za učinkovito upravljanje moglo ponovo uspostaviti. Na Konvenciji koju treba održati čim prije trebalo bi stubokom promijeniti stvari u SDP-u.'

Član Predsjedništva SDP-a Bojan Glavašević dosad je često i glasno progovarao o problemima s kojima se stranka suočavala nakon izbora Davora Bernardića za predsjednika prije nešto više od godinu i po dana. Jedan je i od 90 potpisnika pisma u kojem istaknuti SDP-ovci traže od Davora Bernardića ostavku na dužnost predsjednika stranke.

No, posljednjih tjedna, kad je i krenula priča o pismu o ostavci, Glavašević praktički uopće nije javno istupao oko situacije u SDP-u.

Do ovog razgovora.

TELEGRAM: Kako to da posljednjih tjedana niste komentirali izrazito burna zbivanja u SDP-u?

GLAVAŠEVIĆ: Kad se počelo kuhati u stranci jedna od glavnih poruka oko koje smo se svi makar nominalno složili je bila da o problemima u stranci treba razgovarati na – tijelima stranke. Odlučio sam, dakle, poslušati savjet starijih kolega i moram priznati da je to bilo dobro iskustvo koje mi je omogućilo da s distance sagledam sve ono što se događa u SDP-u. Cijelo vrijeme sam bio vrlo aktivan u komunikaciji na stranačkim tijelima, aktivniji nego ikad. I to mi je omogućilo da sad, kad sam odlučio javno istupiti, mogu puno bolje govoriti o problemima i mogućnostima rješenja za SDP.

TELEGRAM: Teško je reći da je to vaše suzdržavanje od javnog komuniciranja utjecalo na smirivanje stanja u SDP-u.

GLAVAŠEVIĆ: Javna komunikacija nije cilj, nego sredstvo. Svo ovo vrijeme nisam zapravo znao što javno reći jer sam puno truda i vremena uložio da pokušam stvari sagledati iz perspektive svih aktera u ovoj priči. U konačnici sebe stavljam na poziciju nekakve treće strane u odnosima u SDP-u, mislim da to mogu jer sam relativno nedavno došao u stranku i nisam bio dio dubokih podjela koje u ovoj stranci postoje već jako dugo.

TELEGRAM: Treća strana, a potpisali ste pismo kojim se traži ostavka Bernardića? Niste li time postali dio jedne od dvije suprotstavljene strane u SDP-u?

GLAVAŠEVIĆ: To pismo su potpisali različiti ljudi koji pripadaju različitim, upotrijebit ću jednu bitnu riječ – frakcijama. Sebe ne svrstavam ni u jednu od njih.

TELEGRAM: Dobro, ali prilično je očito da su svi koji su potpisali pismo stali na stranu kontra Bernardićeve. I prilično je jasno da ova druga strana priprema protuudar na sjednici Glavnog odbora koja će se održati u subotu.

GLAVAŠEVIĆ: Za početak tu treba ispraviti ovaj pogled da je tu netko protiv Bernardića. Protiv Davora ja nema apsolutno ništa, štoviše, u skoro svim mojim komunikacijama s njim on je vrlo ugodan sugovornik. Ne mogu reći da sam se ikad, osim u vrlo iznimnim prilikama, osjećao neugodno u njegovom društvu. Međutim, ovdje je riječ o predsjedniku SDP-a. Treba razlikovati Davora Bernardića i predsjednika SDP-a, što je, doduše, teško jer Davor Bernardić trenutno jest predsjednik SDP-a. No, ovdje je potpuno pogrešno personalizirati dužnost, iako je to vrlo često u politici, a to je i jedan od razloga zbog kojih je ova situacija unutar stranke prešla iz sfere racionalnog u sferu emotivnog. Družba je družba, a služba je služba i to dvoje treba strogo razdvajati, ne samo u SDP-u, nego i inače u politici.

TELEGRAM: Može li se, na osnovu činjenice da ste stavili svoj potpis na pismo kojim se traži Bernardićeva ostavka, zaključiti da taj Vaš dugi hod kroz stranačke institucije nije dao nekog rezultata.

GLAVAŠEVIĆ: Ne. Moj dugi hod kroz stranačka tijela bio je dobar i za mene i za stranku. Raniji javni istupi samo bi doprinjeli eskalaciji situacije. Na kraju krajeva, u vrlo kratkom periodu se zaista mnogo toga izdogađalo u stranci i vidimo da su se donedavno raspršene smjernice, razmišljanja, grupe i grupice ljudi počele okupljati u veće blokove, što je zapravo prvi korak prema razrješenju situacije. Trenutno te blokove javnost doživljava kao neprijateljske strane, ali…

TELEGRAM: Teško je takvom viđenju ne dati za pravo.

GLAVAŠEVIĆ: To je zato jer su mnoge stvari izrečene emotivno, a o ovakvim pitanjima zaista treba komunicirati hladne glave i ne mogu dovoljno puta ponoviti da ovdje ne treba govoriti o inicijativi protiv Davora Bernardića ili za sankcioniranje Peđe Grbina, iako sam siguran da ima ljudi koji o tome razmišljaju na takav način.

TELEGRAM: Da razmišljaju… rade na tome.

GLAVAŠEVIĆ: Da, sigurno ima i toga, što je donekle, obzirom na okolnosti i shvatljivo. No, i dalje mislim da je prva i najvažnija poruka da o politici treba govoriti hladne glave.

TELEGRAM: Ta priča o hladnoj glavi je, što se SDP-a tiče, pala u vodu.

GLAVAŠEVIĆ: Nije.

TELEGRAM: Kako god bilo, nekakav rasplet se u SDP-u mora dogoditi u narednim danima. Koje je vaše mišljenje o tome što se treba dogoditi u stranci? Treba li predsjednik stranke dati ostavku i treba li SDP na unutarstranačke izbore?

GLAVAŠEVIĆ: Odnosi unutar tijela stranke su, nažalost, previše narušeni da bi se povjerenje potrebno za učinkovito upravljanje moglo ponovo uspostaviti. Zato treba čim prije raspisati izbore za predsjednika, Predsjedništvo i Glavni odbor stranke. Na Konvenciji koju treba održati čim prije trebalo bi stubokom promijeniti neke stvari u SDP-u. Konkretno, a o tome ću govoriti i na Glavnom odboru, smatram da bi SDP konačno trebao formalizirati mogućnost osnivanja frakcija.

TELEGRAM: Ta mogućnost postoji i u sadašnjem statutu stranke, doduše nije pretjerano razrađena.

GLAVAŠEVIĆ: Dapače, manje je razrađena nego što je to bila u prethodnoj verziji statuta. Sad bi, držim, trebalo vrlo detaljno razraditi mehaniku funkcioniranja frakcija unutar stranke. Većina velikih stranaka, primjerice SPD u Njemačkoj, ima formalizirane frakcije i regulirane odnose među njima. To je neusporedivo zdravije. Treba priznati da frakcije postoje. Nisu postojale uvijek u SDP-u, ali postoje sada. Primjerice, imamo krug ljudi oko Zlatka Komadine, oko Siniše Hajdaša Dončića, pa onda osam gradonačelnika koji su napisali svoje izdvojeno pismo…

S Glavaševićem je razgovarao Telegramov Jasmin Klarić Vjekoslav Skledar

TELEGRAM: Ne bi li stranačke frakcije trebale biti programske, a ne prvenstveno personalne kakve su ove o kojima pričate?

GLAVAŠEVIĆ: Slažem se da bi trebale. Možda sam malo previše pojednostavio priču poistovjećujući frakcije s najistaknutijim kolegicama i kolegama unutar njih. One su donekle, ali ne u potpunosti i programske. Postoje, recimo kad je u pitanju ekonomija, u SDP-u ljudi koji razmišljaju više tržišno, a i oni koji razmišljaju više protekcionistički. Okupljanje ljudi je osnovni oblik stjecanja političkog kapitala unutar stranke i mislim da je to dobar način stvaranja zdrave konkurencije unutar stranke koja se onda može manifestirati i primjerice na slaganje kandidacijskih lista za razne izbore. Legaliziranje i uređivanje odnosa među frakcijama bi bilo ljekovito za SDP i za osobu koja vodi stranku. Predsjednica ili predsjednik SDP-a trebali bi biti maksimalno posvećeni svom glavnom zadatku – a to je da bude kandidatkinja ili kandidat naše stranke za predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Sad je predsjednik stranke prisiljen baviti se unutarstranačkim odnosima kojima se u drugim strankama bave osobe kojima je to jedini i ozbiljan posao.

TELEGRAM: Da rezimiramo, na stol u subotu kanite staviti zahtjev za izborima za sva tijela stranke i razrađivanje mehanizma frakcija. Je li to sve?

GLAVAŠEVIĆ: U ovoj fazi jest.

TELEGRAM: A osobne ambicije budu li doista raspisani unutarstranački izbori?

GLAVAŠEVIĆ: Ambicija mi je da budem dio rješenja, a ne dio problema. Glavna dužnost za mene je ona na koju su me izabrali građani, a to je dužnost saborskog zastupnika. Što se tiče dužnosti člana Predsjedništva SDP-a svjestan sam da unutar cijele stranke postoji ogromna količina nezadovoljstva radom Predsjedništva. Stoga mislim da bi bilo dobro raspisati izbore upravo kako bih mogao vratiti mandat onima koji su me u stranci izabrali. Gotovo sigurno ću se kandidirati za člana predsjedništva kako bih potvrdio imam li još uvijek povjerenje kolega za tu dužnost. A hoće li biti još nešto, moram razmisliti, izbori ionako nisu još ni raspisani…

TELEGRAM: Možda čelna pozicija?

GLAVAŠEVIĆ: Prerano je govoriti o tome, ali kada dođe vrijeme donijet ću odluku. Mislim da je mnogo važnije govoriti o idejama nego o ljudima, pogotovo dok izbori još nisu raspisani.

TELEGRAM: Da se razumijemo, kad kažem čelna pozicija, mislim na mjesto predsjednika stranke.

GLAVAŠEVIĆ: Jasno mi je. Ne bježim od odgovornosti, imam ideja za koje smatram da bi bile dobre za SDP. Nama treba veća unutarstranačka dinamika, puno veća. Trebali bi razmišljati o tome da napravi model sličan onom kakav imaju Zeleni u Njemačkoj, ili Zagreb je naš u Hrvatskoj. Radi se o modelu supredsjedatelja stranke, koji skida pritisak sa čelnih osoba i omogućava im da se posvete uspostavljanju povjerenja prema građanima, a manje mehanici unutarstranačkih odnosa. Nju treba prepustiti ljudima koji će se time baviti profesionalno, koji su svojevrsni stranački mandarini i koji mogu vrlo nepristrano uzdržavati stranački okvir te se baviti time kako odnose unutar stranke učiniti boljima i suvremenijima. To je posao od 24 sata, sedam dana u tjednu, pogotovo za SDP koji, budimo svjesni, trenutno na terenu stoji jako loše. Dakle, bilo bi izvrsno kad bi odvojili funkciju predsjednika stranke od ljudi koji bi se bavili stranačkom mehanikom. Iskustvo koje sam imao vodeći prilično veliku organizacijsku jedinicu unutar ministarstva branitelja mi je pokazalo da taj model jako dobro funkcionira.

TELEGRAM: Kad već spominjete ministarstvo branitelja, zanimljivo je da Predrag Matić nije potpisao pismo kojim se traži Bernardićeva ostavka, što bi značilo da ste vas dvojica, koji ste puno toga zajedno prošli u tom ministarstvu – sad na različitim stranama.

GLAVAŠEVIĆ: Fred i ja smo jako dobri prijatelji, ali tu se vraćamo na ono o čemu sam već govorio – služba je služba, a družba je družba. Nikad ništa neće moći promijeniti prijateljstvo između Freda i mene. Nikad ništa. On možda ovu situaciju u stranci promatra iz svojih razloga koje razumijem, ali ne bih sad o njima, na drugačiji način. Dobro ga poznajem i pretpostavio sam da će se tako postaviti. No, neovisno o tome koju poziciju i s kojim argumentima zastupa, on je čovjek čije vrline i mane javnost dobro poznaje, a ja o Fredu apsolutno ništa loše niti mogu, niti želim reći.

TELEGRAM: Argument koji on, a i mnogi drugi zastupaju oko vašeg pisma, čini se ima smisla. Dakle, što ako se nakon što bude izabran novi predsjednik skupi neka druga ekipa u stranci i opet potpiše pismo kojim bi se tražila njegova ostavka?

GLAVAŠEVIĆ: Krivo je razmišljati o tome što bi bilo kad bi bilo. Argument o tome da “ulica” smjenjuje predsjednika stranke ne drži vodu. Pravo na peticiju je jedno od temeljnih demokratskih prava, a pismo je bila prije svega unutarstranačka peticija, apel na Davora. Žao mi je što je ono iscurilo u javnost, intencija tog pisma nije bila da postane javni dokument i jasno da ga je onda i Davor shvatio kao neprijateljski dokument iako kao takav nije bio zamišljen.

TELEGRAM: Nakon Bernardićevog izbora na mjesto predsjednika stranke mnogo SDP-ovaca je doista odmah bilo nabrušeno na njega i govorilo da stvar neće profunkcionirati. Vi ste jedan od onih koji ste govorili da mu treba dati priliku. Postoji li neki detalj ili događaj nakon kojeg ste shvatili – gotovo je, ovo dalje više ne ide.

GLAVAŠEVIĆ: Ne radi se o jednom trenutku…. Jedan sam od rijetkih koji je vrlo brzo na tijelima stranke počeo upozoravati na probleme i koji sam vrlo jasno Davoru rekao da, nažalost, ovo neće funkcionirati. Temeljni problem je činjenica da Davorov rejting u javnosti više nije moguće popraviti. O uzrocima je rečeno mnogo, a ja se na njima više ne bih htio zadržavati. Temeljna stvar je da na čelu stranke moraš imati uvjerljivog kandidata za predsjednika Vlade. Jer, ovo je SDP, nije ovo bilo koja stranka. Bez obzira što trenutno imamo loš rejting u odnosu na onaj koji bi mogli imati, SDP je i dalje druga najveća stranka u zemlji i najjača oporbena stranka. I zbog toga je nužno da predsjednik SDP-a bude uvjerljiv kandidat za predsjednika Vlade Republike Hrvatske.

TELEGRAM: Kako u tom svjetlu komentirati izjavu političkog tajnika SDP-a koji je u intervjuu za direktno.hr ovog vikenda izjavio kako Bernardić nije napravio niti jedan ozbiljniji politički propust?

GLAVAŠEVIĆ:

TELEGRAM: Nezgodno pitanje?

GLAVAŠEVIĆ: Nije. Mogu samo reći da se ne slažem s time što je rekao kolega Vidović i da ću daljnju polemiku s njim vrlo rado nastaviti na tijelima stranke. Popularno je govoriti o tome koliku netko štetu stranci radi svojim javnim istupima, pa mislim da je to pitanje u ovom slučaju vrlo opravdano postaviti.

TELEGRAM: Samo da bude do kraja jasno – mislite da je ovaj istup Davorka Vidovića bio štetan za SDP?

GLAVAŠEVIĆ: Da.

TELEGRAM: Mnogi postavljaju i pitanje niste li, s taktičke strane, trebali sačekati sa zahtjevom za odlaskom Bernardića nakon europskih izbora naredne godine i vjerojatno ne baš sjajnog rezultata za SDP.

GLAVAŠEVIĆ: Nisam za kalkuliranje takvog tipa u politici. No, obzirom da nisam inicijator, već samo potpisnik pisma, mislim da nisam prava adresa za ovo pitanje. Što se tiče SDP-a, tu smo gdje jesmo i mislim da postoje dobri i konstruktivni izlazi iz ove situacije u kojoj je SDP. Oni neće biti ugodni, ali su svakako ugodniji od stanja u kojem se stranka danas nalazi.

TELEGRAM: Okej, mi sad već dugo pričamo i vi ste, kako kažete, konstruktivni i puni razumijevanja, ali je činjenica da se u ovom trenutku u stranci vrlo ozbiljno razmišlja o tome da se oni koji su inicijatori pisma suspendiraju ili čak izbace iz stranke.

GLAVAŠEVIĆ: O tome nema govora, ja to apsolutno ne podržavam.

TELEGRAM: Jasno mi je da to ne podržavate, ali je li moguće da se sankcije o kojima se govori doista izglasaju?

GLAVAŠEVIĆ: Kritične mase o sankcijama nije bilo na predsjedništvu, a mislim da je slična situacija i na Glavnom odboru. Mogu ovim putem pozvati sve članove i članice Glavnog odbora da razmišljaju u korist stranke. Za SDP nikako ne bi bilo dobro da se kažnjavaju ljudi zbog stranačke inicijative koju su provodili na tijelima stranke i oko koje se okupio nezanemariv broj stranačkih dužnosnika, ljudi koji su dobili povjerenje građana. To je iskorak u stranačkoj demokraciji, a ne razlog za sankcioniranje koje bi bilo strahovito loše za SDP. Mi moramo promijeniti način na koji stranka funkcionira, transformirati je organizacijski, a onda i ideološki. Stranački eko sustav s jasnim frakcijama koje imamo treba razvijati u zdravom smjeru, na način da svojevrsno natjecanje unutar SDP-a proizvede stranku koja je ukupno snažnija. SDP, ne treba zaboraviti, baštini lijevu ideju, a ljevica je u svojoj naravi fragmentirana i očekivati monolitnost od stranke koja je nastala, između ostalog, na snažnom individualizmu, je u temelju pogrešno.

TELEGRAM: Ukratko – na ljevici se ne može napraviti – HDZ.

GLAVAŠEVIĆ: Točno. Unutarstranačka solidarnost u SDP-u se ne može generirati na odnosima na kojima to čini HDZ. Nego moramo dozvoliti da razni ideološki smjerovi unutar SDP-a dobiju svoj prostor. Fragmentiranost ljevice tako može postati veliki izvor njene snage.

TELEGRAM: Što ako se ipak na Glavnom odboru krene u obračun? Bude li sankcija, jeste li spremni napustiti stranku?

GLAVAŠEVIĆ: Neću i ne mogu razgovarati o hipotetskim situacijama, prije svega zato što vjerujem da stranka ima snagu za transformaciju.

TELEGRAM: A što ako je ne bude imala?

GLAVAŠEVIĆ: Ne želim trošiti energiju na hipotetske situacije, nego na ono što mogu napraviti ovdje i sada (lupa rukom po stolu – op. a.).

TELEGRAM: Naposlijetku, je li uopće za Hrvatsku doista bitan rasplet sukoba u SDP-u?

GLAVAŠEVIĆ: Naravno. SDP-ove vlade su Hrvatsku uvijek mijenjale na bolje, i to u ključnim područjima – poput pravosuđa ili ljudskih prava. SDP je Hrvatsku usmjerio prema Europi, a onda je i uveo u EU. SDP trenutno i dalje ima veliki organizacijski potencijal. Kad bi se on, obzirom na blokovske podjele u stranci, rasuo, oni koji bi došli nakon SDP-a bi morali graditi taj potencijal ispočetka. Na kraju krajeva, u doba najmračnijeg radikalnog nacionalizma u devedesetima SDP je upravo bio ta stranka koja je izronila kao – alternativa. SDP je tad, u mnogo težim okolnostima od današnjih, bio dorastao zadatku. Zaista vjerujem da to SDP može biti opet, samo moramo biti odvažni u spremnosti da odustanemo od obrazaca ponašanja za koje vidimo da ne funkcioniraju. Stranački, organizacijski okvir moramo prilagoditi misiji stranke, a misija svake političke stranke je osvajanje vlasti radi mijenjanja društva. Omogućavanje snažnije dinamike unutar SDP-a bi nam pomoglo da stvorimo prostor okupljanja svih društvenih aktera koji žele graditi modernu, progresivnu Hrvatsku, a to je baš ono što je danas Hrvatskoj potrebno. Potrebna joj je politička platforma s novim idejama, a SDP mora shvatiti da je prošlo vrijeme matematike, šalabahtera i slaganja koalicija koje ne stvaraju dodanu vrijednost. Transformacija SDP-a, organizacijska i ideološka, je jednostavno nužna jer je SDP, ovakav kakav je bio dosad, došao do kraja svog životnog puta. Ovakav SDP je naprosto potrošen.

TELEGRAM: A da bi se ta transformacija dogodila SDP mora promijeniti sebe i – Davora Bernardića.

GLAVAŠEVIĆ: Treba raspisati izbore za sva stranačka tijela, uključujući i one za predsjednika stranke. Trebamo moderan SDP, pozicioniran na lijevom centru, koji čini jezgru nove programske platforme i koji nudi odgovore na sve izazove modernog društva i svakodnevnog života građana – poput dobrog obrazovanja, sigurnog posla, plaćenog pošteno i dovoljno za dobar život. Život, ne preživljavanje.