Znanstvenici su upravo objavili još jedan podatak o našem planetu koji bi nas trebao prilično jako zabrinuti

Već smo uspjeli potrošiti jednogodišnju zalihu prirodnih resursa Zemlje

Aerial view of the Taim Ecological Station on fire, in Rio Grande do Sul state, southern Brazil, on March 27, 2013. The fire that started Tuesday in southern Brazil had reached approximately 1,400 acres and the risk of spreading is severe, since there is no way to reach the place by water or land. AFP PHOTO / Lauro Alves / Agencia RBS / BRAZIL OUT
FOTO: AFP

Ljudi su u manje od osam mjeseci iscrpili količinu prirodnih resursa koja bi trebala biti dostatna za godinu dana, zaključuje se u analizi zahtjeva koje svjetska populacija postavlja planetu Zemlji, prenosi Guardian.

Točka u kojoj čovječanstvo pada u ekološki dug dogodit će se ove godine upravo danas, što je šest dana ranije nego lani, stoji u procjenama Global Footprint Networka (GFN). Podaci se temelje na usporedbi ljudskih zahtjeva – u smislu emisije ugljičnog dioksida, obradivih površina, ribljeg fonda te iskorištavanja šuma za drva – sa sposobnošću planeta da regenerira resurse i prirodno apsorbira emitirani ugljik. To podrazumijeva da povišeni zahtjevi postavljeni prirodnim sustavima čine više trajnih oštećenja, koja se ne mogu jednostavno poništiti.

Ekonomiste nije toliko briga

GFN procjenjuje da je ljudska konzumacija prvi put počela prelaziti kapacitet Zemlje ranih 1970-ih i dan prelaska kapaciteta dogodi se svake godine sve ranije zbog rasta svjetske populacije uz širenje potrošnje diljem svijeta.

“Problem nije u tome što je naš deficit sve veći, nego u tome da je dugoročno neodrživ. Iako smo u deficitu, mi ne poduzimamo mjere koje bi nas odvele u pravom smjeru. Problem je psihološke prirode – nekako propuštamo ovaj temeljni fizički zakon. To je jasno djeci, ali za 98 posto ekonomskih projektanata to je manji rizik koji nije vrijedan naše pažnje. Na kraju ostaje pitanje: je li to važno vlastima?”, rekao je predsjednik GFN-a Mathis Wackernagel.

Možda ima nade za promjenu

GFN procjenjuje da svjetska populacija trenutno troši toliko resursa da jedan planet Zemlja to ne može pokriti. Da bi ovo bilo održivo, trebali bismo imati 1,6 planeta Zemlje, a ova brojka bi trebala narasti na dvije zemlje do 2030. godine ako se nastave trenutni trendovi.

Utjecaj ovog “ekološkog deficita” vidljiv je kroz krčenje šuma, eroziju tla, iscrpljivanje vodnih resursa i akumulaciju stakleničkih plinova u atmosferi. Wackernagel dodaje da konferencija UN-a o klimatskim promjenama u parizu u prosincu te globalni diplomatski napori pružaju nadu za promjene.

“Konferencija u prosincu potaknula je razgovore i vidimo dosad nezamisliv sporazum SAD-a i Kine”, kaže Wackernagel. “Dva najveća emitera počinju surađivati i čelnici g20 prepoznali su da se moramo maknuti od fosilnih goriva do kraja ovog stoljeća – iako je ovo malo presporo po mom mišljenju”, zaključio je.