DORH-u baš nikako ne ide dokazivanje ratnog profiterstva; sada se i Đuro Gavrilović izvukao zbog zastare
Optužnica ga je teretila za malverzacije iz 1991. i 1992. godine
Županijski sud u Zagrebu zbog zastare je odbio optužbe za ratno profiterstvo protiv Đure Gavrilovića, vlasnika mesne industrije Gavrilović. USKOK-ova optužnica teretila ga je za malverzacije iz 1991. i 1992. godine, kada je s dva milijuna tadašnjih maraka namijenjenih obrani Hrvatske kupio više tvrtki iz sustava poznate mesne industrije iz Petrinje.
Gavrilovićeva obrana je od početka tvrdila da je za kazneno djelo što mu je stavljeno na teret već odavno nastupila zastara, a danas je vijeće Županijskog suda u Zagrebu donijelo odbijajuću presudu. Naime, navodna zlouporaba dogodila se još između 11. studenoga 1991. i kraja 1992. godine, a apsolutna zastara je, kako je utvrdio sud, nastupila 2002. godine.
Zašto je se sumnjalo da je Gavrilović ratni profiter?
Tužiteljstvo je tvrdilo da su ratne okolnosti 90-ih otežavale rad državnih tijela što je Gavrilović iskoristio za stjecanje više tvrtki u stečaju čija je knjigovodstvena vrijednost iznosila gotovo 68 milijuna tadašnjih njemačkih maraka. Novac je, kako je stajalo u optužnici, dobio odlukom ratnog ministra financija Joze Martinovića iako su ta sredstva trebala biti iskorištena za kupnju oružja za obranu zemlje.
Za taj je iznos, što je preračunato u 7,8 milijuna kuna, Gavrilović navodno oštetio državni proračun. Prvotno je mesni tajkun tvrdio kako je optužnica protiv njega pritisak zbog arbitražnog spora što ga protiv Hrvatske vodi pred arbitražnim sudom u Washingtonu, da bi kasnije negirao krivnju uvjeravajući sud da je kazneno djelo u zastari.
DORH-u baš i ne ide dokazivanje ovih kaznenih djela
U više slučajeva do sada dogodio se ovakav isti scenarij. Iako je hrvatski Ustav izmijenjen 2010. godine kako bi se spriječilo da kaznena djela ratnog profiterstva i privatizacijski kriminal iz 90-ih padnu u zastaru, do sada je samo bivši premijer Ivo Sanader nepravomoćnom presudom nakon ponovljenog suđenja proglašen krivim za to kazneno djelo. Kažnjen je s dvije i pol godine zatvora.
Ostali rijetki okrivljenici za ratno profiterstvo izvukli su se zbog zastare. Naime, Ustavni sud je upravo u Sanaderovom slučaju, nakon što je prvom presudom proglašen krivim u aferi Hypo, u ljeto 2015. donio odluku kojom je potpuno obezvrijedio izmjene Ustava iz 2010. godine. Nije, naime, dopustio da se automatski zanemari pitanje zastare, već je inzistirao da se ona provjerava od slučaja do slučaja.
Sud dakle mora u svakom slučaju provjeriti je li za malverzacije koje se okrivljenom stavljaju na teret nastupila zastara. Što uglavnom i je slučaj. Ako se pak krene u postupak, tužiteljstvo mora uvjeriti sud da su baš ratne okolnosti, te specifično ponašanje okrivljenika, rezultirali ratnim profiterstvom. U suprotnom, događa se da sud zaključi kako su u pitanju obične malverzacije za čiji je kazneni progon u međuvremenu nastupila zastara. Na dašanju presudu u slučaju Gavrilović USKOK ima pravo uložiti žalbu.