Urnebesni Bruxelles: prije 10 godina marmeladu smo morali nazvati džem. Sad EU predlaže da se opet zove marmelada
EU poznaje samo marmelade od citrusa. Zato su nekadašnje marmelade od, recimo, šipka morale biti preimenovane u džemove
Marmeladi od šipka je odzvonilo. U proljeće 2011. Hrvatska je, u pregovorima o članstvu u Europskoj uniji, zatvorila poglavlje o poljoprivredi, a hrvatski pregovarački tim pristao je na ustupak: proizvod, koji se u Hrvatskoj tradicionalno nazivao “marmeladom”, promijenit će naziv u “džem”.
Pravila Europske unije, kojoj se Hrvatska htjela priključiti, bila su jasna – marmeladom se mogu zvati samo proizvodi od citrusa. Ako je proizvod napravljen od, primjerice, naranče, na etiketi smije pisati marmelada. Unatoč pokušajima hrvatskih pregovarača, Bruxelles je bio nepopustljiv: marmelade od šipka, jagoda i sličnog voća mogle su se prodavati pod tim nazivima do isteka zaliha. Nakon toga morale su biti preimenovane u džemove.
Povratak marmelade
Hrvatska je već cijelo desetljeće članica EU-a i domaći potrošači sasvim su se privikli na ovu promjenu. Dapače, teško da je itko više i primjećuje. Ali europska birokracija sada ima novu ideju. Misle da bi se naziv “marmelada” ipak trebao koristiti u skladu s jezičnom praksom – mnogi Europljani, shvatili su u Bruxellesu, pojmove “marmelada” i “džem” ionako koriste kao sinonime.
Do promjene u razmišljanju došlo je tek nedavno. Europska komisija je u travnju ove godine predložila reviziju tržišnih standarda za cijelu listu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Tada su, među ostalim, napisali i ovo: “Upotreba izraza „marmelada”, koji se dosad mogao koristiti samo za džemove od citrusa, odobrila bi se za sve džemove kako bi se naziv proizvoda mogao prilagoditi najčešćim lokalnim nazivima”. Proizvodi od limuna, naranče itd. ubuduće bi se, pak, zvali “citrusne marmelade”.
Ista argumentacija
Iz Ministarstva poljoprivrede potvrđuju da se pregovara o izmjeni direktiva koja uređuje ovo pitanje i da se tim izmjenama predlaže da države članice mogu za proizvod koji se sada naziva “džem” odobriti upotrebu naziva “džem” ili “marmelada” ili “džem/marmelada”. Razlog je, objašnjavaju, “što se u pojedinim državama članicama naziv marmelada tradicionalno koristi za ovakav tip proizvoda”.
To je praktički isti argument koji su prije desetak godina koristili hrvatski pregovarači: da se u Hrvatskoj “marmeladom” tradicionalno smatraju proizvodi i od drugih vrsta voća, a najmanje od citrusa. Najviše se u to vrijeme proizvodila marmelada od šipka – u deset godina proizvodnja se bila gotovo udvostručila i 2007. godine proizvedeno je 820 tona – a sličan trend postojao je i kod drugih marmelada.
“Marmelade proizvedene od proizvoda od citrusa zauzimaju zanemariv udio u ukupnoj proizvodnji marmelade u Hrvatskoj”, objašnjavao je tada pregovarački tim. Uzalud.
Bez oduševljenja
Zemlje članice dozvolile su tek kratkotrajnu iznimku, da se proizvodi koji nisu od citrusa, a nazivaju se marmeladom, smiju prodavati isključivo na hrvatskom tržištu i to do isteka zaliha koje su postojale na dan pristupanja Europskoj uniji. Dakle, dok se ne proda sve ono što je 1. srpnja 2013. bilo na skladištima.
Deset godina kasnije oko marmelada se opet vode pregovori, ali ovoga puta između država članica. Neke zemlje, poput Portugala, Francuske i Rumunjske izričito su protiv i tvrde da su džemovi i marmelade razlitiči proizvodi te da bi se ovom promjenom samo zbunilo potrošače. Slovačka, Slovenija, Austrija su, pak, među zemljama koje podržavaju promjenu. Hrvatska je, čini nam se, negdje između – pomalo rezervirana, u svakom slučaju nimalo oduševljena.
Sve po starom?
Na europskim sastancima hrvatski predstavnici podsjećali su da je Hrvatska, radi ulaska u EU, mijenjala svoje dotad uvriježene nazive te da se uložilo puno truda u edukaciju i navikavanje potrošača na tu promjenu. U Ministarstvu nemaju podatke koliki su bili troškovi prehrambene industrije koja se morala prilagoditi.
Bude li prijedlog na razini EU-a prihvaćen (trenutno ga podržava većina država članica), dobra je vijest da će države ovoga puta moći birati – moći će, ako im to odgovara, odobriti korištenje naziva “marmelada” i za proizvode koji nisu od agruma ili, pak, dati na izbor oba naziva, marmelada/džem. Ili ostaviti sve po starome.
Sasvim očekivano, u Hrvatskoj su šanse da se stvari opet mijenjaju minimalne: “Preliminarno, prehrambena industrija nije iskazala interes za vraćanjem naziva marmelada”, kažu u resoru Marije Vučković. Iako su argumenti koje je prije jednog desetljeća zagovarala Hrvatska sada konačno prevladali i u EU, marmeladi od šipka je, čini se – barem kod nas – definitivno odzvonilo.