“Nije proveden ni odgovarajući due diligence kompanije”, pomalo s indignacijom je danas na sjednici Vlade hrvatski premijer Andrej Plenković komentirao način na koji je ekspresno i u tajnosti firma šeika iz Ujedinjenih Arapskih Emirata kupila udio Sberbanka u Fortenovi. Operacija je doista izvedena na sumnjiv način – bez znanja uprave tvrtke, a navodno i bez dozvola nužnih zbog sankcija prema Rusiji.
Očekivano, ni o čemu ni najblažeg pojma nije imala hrvatska Vlada. Njeni dužnosnici se evo već dva dana čude zbivanjima u strateškoj kompaniji radi čijeg spašavanja je prije pet godina, dok se još zvala Agrokor, donesen poseban zakon. Sad se, eto, 43,4 posto vlasništva te i takve kompanije, preko noći premješta po geostrateškim kotama po globusu, a Banski dvori uglavnom javnosti poručuju da znaju samo ono što je objavljeno u medijima.
Fortenova nije samo hrpa Konzuma
Valja pritom uvijek imati na umu kako Fortenova nije samo golemi lanac trgovina, niz kapilarno raspoređenih Konzuma i Mercatora po Hrvatskoj i Sloveniji. Fortenova ima u vlasništvu “pola Slavonije”, odnosno, ogromnu količinu poljoprivrednog zemljišta, te koncesije na izvore pitke vode, što je čini dodatno strateški bitnom za Hrvatsku i sva zbivanja oko promjene vlasništva gotovo pa pitanjima nacionalne sigurnosti – čak i bez rata u Ukrajini i sankcija Rusiji.
Zbog svega toga je potpuna osupnutost hrvatske vlasti posljednjom transakcijom u najmanju ruku zabrinjavajuća, kako god se priča s prodajom dionica Sberbanka prikladnom šeiku na kraju rasplela. Plenkovićevo čuđenje oko toga da nije proveden “odgovarajući due diligence kompanije”, međutim, zaziva i mračnije tonove.
Ma kakav due diligence
Naime, Sberbank. Oni su u priči o Fortenovi prodavatelji dionica investitoru koji je u njih uložio bez da je napravio dubinsku analizu poslovanja. Stvarno zvuči neozbiljno. Samo, nije im prvi put.
U ožujku ove godine se dogodilo navlas isto. Sberbank Hrvatska prodana je investitoru koji je kupio ovu banku, a da nije, što bi rekao Plenković “proveden ni odgovarajući due diligence kompanije”. Investitor je bila hrvatska država, konkretno, Hrvatska poštanska banka koja je u državnom vlasništvu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Bila je, kazat će danas, stiska s vremenom – Sberbank Hrvatska se morala hitno kupiti jer joj je prijetila likvidacija koja bi državu koštala desetke i desetke puta više od same kupovine. Doduše, stiska s vremenom je bila i danas – transakcija s Emiratima je napravljena na posljednji dan kad je to, zbog sankcija, uopće bilo moguće.
Gusto isprepletene veze ruske banke i hrvatske Vlade
No, ovdje tek počinje priča o neobičnim i očito gusto ispletenim vezama ruske banke i hrvatske vlasti. Naime, predsjednik uprave Hrvatske poštanske banke, dakle one koja je kupila Sberbanku Hrvatske je Marko Badurina. Na posao u HPB došao je iz – Sberbanke Hrvatska, gdje je godinama bio savjetnik uprave.
Badurinu je, pak, za predsjednika Uprave HPB-a predložila Plenkovićeva Vlada u kolovozu 2019. godine. Iste godine savjetnik Uprave HPB-a postaje Ivan Paladina, poslovni čovjek koji je u karijeri surađivao s ruskim tajkunima. Štoviše, radio je i u firmi Titan građenje, čija je suvlasnica bila Elena Poletajeva, supruga Maksima Poletajeva, godinama visokopozicioniranog dužnosnika Sberbanke u Moskvi, čovjeka koji je imao i aktivnu ulogu u pregovorima oko restrukturiranja Agrokora.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Sedam dana i osam mjeseci
Paladina je, pak, očito imao svoju ulogu i u prodaji Sberbanke Hrvatska HPB-u. Štoviše, samo koji dan nakon te transakcije, pojavio se u javnosti kao izgledni novi ministar graditeljstva i državne imovine.
Visoki izvori iz HDZ-a su tih dana tvrdili kako je sve što je HPB radio dok je Paladina bio tamo bilo odlično, pa tako i odluka da se kupi Sberbanka Hrvatska. Samo sedam dana nakon te kupnje, ostvarene bez da je “proveden odgovarajući due diligence kompanije” Hrvatski sabor je izglasao novog ministra graditeljstva i državne imovine, Ivana Paladinu.
Osam mjeseci kasnije, od najavljivanog dinamiziranja procesa obnove nakon potresa s novim čovjekom na čelu resornog ministarstva se baš i ne vide neki revolucionarni pomaci. A Sberbanka i dalje svoje vlasništvo u tvrtkama koje posluju u Hrvatskoj prodaje kupcima koji se ne zamaraju dubinskim analizama poslovanja.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Urnebesni Plenković čudi se kupovanju imovine Sberbanke bez dubinske analize. Navlas isto je učinila njegova Vlada
Štoviše, čovjek koji je u kupnji ruske banke odigrao bitnu ulogu hitro je imenovan za ministra graditeljstva i državne imovine
Fortenova nije samo golemi lanac trgovina, niz kapilarno raspoređenih Konzuma i Mercatora po Hrvatskoj i Sloveniji. Fortenova ima u vlasništvu “pola Slavonije”, odnosno, ogromnu količinu poljoprivrednog zemljišta, te koncesije na izvore pitke vode, što je čini dodatno strateški bitnom za Hrvatsku i sva zbivanja oko promjene vlasništva gotovo pa pitanjima nacionalne sigurnosti
“Nije proveden ni odgovarajući due diligence kompanije”, pomalo s indignacijom je danas na sjednici Vlade hrvatski premijer Andrej Plenković komentirao način na koji je ekspresno i u tajnosti firma šeika iz Ujedinjenih Arapskih Emirata kupila udio Sberbanka u Fortenovi. Operacija je doista izvedena na sumnjiv način – bez znanja uprave tvrtke, a navodno i bez dozvola nužnih zbog sankcija prema Rusiji.
Očekivano, ni o čemu ni najblažeg pojma nije imala hrvatska Vlada. Njeni dužnosnici se evo već dva dana čude zbivanjima u strateškoj kompaniji radi čijeg spašavanja je prije pet godina, dok se još zvala Agrokor, donesen poseban zakon. Sad se, eto, 43,4 posto vlasništva te i takve kompanije, preko noći premješta po geostrateškim kotama po globusu, a Banski dvori uglavnom javnosti poručuju da znaju samo ono što je objavljeno u medijima.
Fortenova nije samo hrpa Konzuma
Valja pritom uvijek imati na umu kako Fortenova nije samo golemi lanac trgovina, niz kapilarno raspoređenih Konzuma i Mercatora po Hrvatskoj i Sloveniji. Fortenova ima u vlasništvu “pola Slavonije”, odnosno, ogromnu količinu poljoprivrednog zemljišta, te koncesije na izvore pitke vode, što je čini dodatno strateški bitnom za Hrvatsku i sva zbivanja oko promjene vlasništva gotovo pa pitanjima nacionalne sigurnosti – čak i bez rata u Ukrajini i sankcija Rusiji.
Zbog svega toga je potpuna osupnutost hrvatske vlasti posljednjom transakcijom u najmanju ruku zabrinjavajuća, kako god se priča s prodajom dionica Sberbanka prikladnom šeiku na kraju rasplela. Plenkovićevo čuđenje oko toga da nije proveden “odgovarajući due diligence kompanije”, međutim, zaziva i mračnije tonove.
Ma kakav due diligence
Naime, Sberbank. Oni su u priči o Fortenovi prodavatelji dionica investitoru koji je u njih uložio bez da je napravio dubinsku analizu poslovanja. Stvarno zvuči neozbiljno. Samo, nije im prvi put.
U ožujku ove godine se dogodilo navlas isto. Sberbank Hrvatska prodana je investitoru koji je kupio ovu banku, a da nije, što bi rekao Plenković “proveden ni odgovarajući due diligence kompanije”. Investitor je bila hrvatska država, konkretno, Hrvatska poštanska banka koja je u državnom vlasništvu.
Bila je, kazat će danas, stiska s vremenom – Sberbank Hrvatska se morala hitno kupiti jer joj je prijetila likvidacija koja bi državu koštala desetke i desetke puta više od same kupovine. Doduše, stiska s vremenom je bila i danas – transakcija s Emiratima je napravljena na posljednji dan kad je to, zbog sankcija, uopće bilo moguće.
Gusto isprepletene veze ruske banke i hrvatske Vlade
No, ovdje tek počinje priča o neobičnim i očito gusto ispletenim vezama ruske banke i hrvatske vlasti. Naime, predsjednik uprave Hrvatske poštanske banke, dakle one koja je kupila Sberbanku Hrvatske je Marko Badurina. Na posao u HPB došao je iz – Sberbanke Hrvatska, gdje je godinama bio savjetnik uprave.
Badurinu je, pak, za predsjednika Uprave HPB-a predložila Plenkovićeva Vlada u kolovozu 2019. godine. Iste godine savjetnik Uprave HPB-a postaje Ivan Paladina, poslovni čovjek koji je u karijeri surađivao s ruskim tajkunima. Štoviše, radio je i u firmi Titan građenje, čija je suvlasnica bila Elena Poletajeva, supruga Maksima Poletajeva, godinama visokopozicioniranog dužnosnika Sberbanke u Moskvi, čovjeka koji je imao i aktivnu ulogu u pregovorima oko restrukturiranja Agrokora.
Sedam dana i osam mjeseci
Paladina je, pak, očito imao svoju ulogu i u prodaji Sberbanke Hrvatska HPB-u. Štoviše, samo koji dan nakon te transakcije, pojavio se u javnosti kao izgledni novi ministar graditeljstva i državne imovine.
Visoki izvori iz HDZ-a su tih dana tvrdili kako je sve što je HPB radio dok je Paladina bio tamo bilo odlično, pa tako i odluka da se kupi Sberbanka Hrvatska. Samo sedam dana nakon te kupnje, ostvarene bez da je “proveden odgovarajući due diligence kompanije” Hrvatski sabor je izglasao novog ministra graditeljstva i državne imovine, Ivana Paladinu.
Osam mjeseci kasnije, od najavljivanog dinamiziranja procesa obnove nakon potresa s novim čovjekom na čelu resornog ministarstva se baš i ne vide neki revolucionarni pomaci. A Sberbanka i dalje svoje vlasništvo u tvrtkama koje posluju u Hrvatskoj prodaje kupcima koji se ne zamaraju dubinskim analizama poslovanja.