Uskok i DORH reagirali na Plenkovićeve optužbe: 'Od nas ne cure informacije'

Iz DORH-a poručuju kako je policiji naloženo da obavi izvide vezano uz curenje informacija

29.05.2020.,Zagreb - Privodjenje Josipe Rimac ispred USKOK-a u Vlaskoj ulici. 
Photo: Dalibor Urukalovic/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Posljednjih dana u medijima su se pojavili dijelovi transkripata višemjesečne istrage u aferi vjetroelektrane pa se tako moglo pročitati što su akteri afere, od bivše državne tajnice Josipe Rimac do primjerice šefice kabineta u Ministarstvu poljoprivrede Ružice Njavro govorili jedni drugima dok ih je tajno snimao USKOK.

To je još jednom je poteglo pitanje curenja informacija iz mjerodavnih institucija pri različitim istragama, a slučaj je komentirao i premijer Andrej Plenković. On je, naime, za curenje informacija, ali i pucanje mjera u slučaju izravno optužio DORH. “Strašno je to, to je moglo izaći iz DORH-a ili policije, sigurno nije iz knjižnice. To je katastrofa, moraju pronaći tko je to”, kazao je premijer nakon što je komentirao smjenu Josipe Rimac koju je opravdao riječima: “Ne treba biti doktor prava da se, kad se vide transkripti, donese zaključak. Zato smo reagirali odmah, bez dileme”.

Iz DORH-a i USKOK-a, tvrde, ne curi

No, na premijerove optužbe danas su reagirali iz Državnog odvjetništva. Tvrde kako iz njihovih redova, ali ni iz USKOK-a, informacije ne cure. Pritom ističu kako svako objavljivanje sadržaja dokaznih radnji tijekom istrage šteti probicima kaznenog postupka radi čega je policiji naloženo provođenje izvida.

Iz DORH-a navode kako je rješenje o istrazi doneseno 30. svibnja i da je poslano ili uručeno svim okrivljenicima i njihovim braniteljima. Riječ je o 29 osoba. Transkripti koji su objavljeni u medijima, kažu, navedeni su u rješenju o provođenju istrage.

Objavljen samo dio razgovora

“Usporedba objavljenog sadržaja s transkriptima koji se navode u rješenju pokazuje da su objavljeni transkripti djelomično netočno interpretirani. Ističe se da je posebnim dokaznim radnjama evidentiran velik broj razgovora od kojih je samo mali broj naveden u rješenju o provođenju istrage radi dokazivanja postojanja osnovane sumnje”, navodi DORH u priopćenju.

Pritom zaključuju da činjenica da su objavljeni samo oni razgovori koji su bili navedeni u rješenju o provođenju istrage, koji su bili dostupni velikom broju ljudi, govori u prilog da DORH i USKOK nisu izvor informacija.

Tko sve ima pravo na uvid

Curenje informacija pravdaju i činjenicom da svi okrivljenici i njihovi branitelji nakon donošenja rješenja o istrazi imaju pravo na uvid u spis, razgledavanje, prepisivanje, preslikavanje te snimanje spisa.

“Iako prema odredbama Zakona o kaznenom postupku istraga nije tajna nego nejavna, stav je DORH-a i USKOK-a da objavljivanje sadržaja provedenih dokaznih radnji tijekom istrage šteti probicima kaznenog postupka zbog čega je izuzetno važno utvrditi tko je odao podatke”, ističu u DORH-u, te zaključuju kako se iznošenjem tvrdnji da od njih cure informacije njihov rad diskreditira te da se potiče nepovjerenje.