USKOK provjerava Kuščevića nakon afere koju je otkrio Telegram
Prije stečaja je otkupio nekretnine tvrtke za milijun kuna, a zatim ih prodao za 2,2 milijuna
USKOK provodi izvide oko imovine ministra uprave Lovre Kuščevića. Telegramu je to potvrđeno iz izvora bliskih ovom slučaju u čijem je fokusu ugovor što ga je njegova tvrtka Kuščević d.o.o. sklopila s njim kao privatnom osobom u srpnju 2010. godine. S obzirom na to da je ministar i u ovom slučaju bio neuredan s upisom u zemljišne knjige, javnost nije znala da je prije stečaja otkupio imovinu svoje posrnule tvrtke, dok to Telegram nije otkrio 22. lipnja. Tim ugovorom sva vrijedna imovina ministrove privatne firme, a u pitanju su poslovni prostori u Supetru, prebačena je na njega.
Tvrtka je tako ostala bez nekretnina čijom su se prodajom mogli naplatiti vjerovnici koji su, u trenutku kada je otišla u stečaj u studenom 2012., ostali zakinuti za 1,3 milijuna duga. Radilo se o dugovima Poreznoj upravi, dobavljačima i kupcima.
Što se do sada zna o Kuščevićevom ugovoru?
Tih 328 kvadrata poslovnih prostora u Supetru tvrtka Kuščević d.o.o. kupila je 2005. godine za 210.000 eura, a pet godina kasnije prodala ih je Lovri Kuščeviću kao privatnoj osobi za milijun kuna. Nakon što je tvrtka otišla u stečaj, Kuščević je, kao privatni vlasnik, poslovne prostore prodao kompaniji Svpetrvs hoteli za 301 tisuća eura, dakle 2,2 milijuna kuna.
Neslužbeno doznajemo da je Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala još tada počeo češljati Kuščevićevu imovinu. Osim spornog ugovora policijski istražitelji provjeravali su i nabavku uredskog namještaja za potrebe općine Nerežišće.
O svemu tome bili su obaviješteni i USKOK i Općinsko državno odvjetništvo u Splitu. Postupak je tada proveden, ali kako doznajemo, nije okončan, pa se sada ponovno provjeravaju svi ministrovi tadašnji poslovni potezi.
Pitanja na koja ministar nije odgovorio
Ostalo je nejasno zašto je firma Kuščević d.o.o. poslovni prostor plaćen 1,57 milijuna kuna prodala upravo Lovri Kuščeviću za tek nešto više od milijun kuna, kao i odakle njemu toliki iznos.
Osim toga, ako je iznos doista plaćen tvrtki, zašto tvrtka tim novcem nije podmirila dugove što ih je imala prema državi, dobavljačima i kupcima prije zaključenja stečaja i brisanja iz Sudskog registra?Nerazjašnjen je ostao i podatak iz zemljišnih knjiga u kojima je evidentirano da je godinu i pol kasnije, 15. veljače 2012., od punca Ante Žuvića uzeo zajam u vrijednosti 120.000 eura, temeljem kojeg je na te poslovne prostore upisano založno pravo. Ante Žuvić, danas pokojni otac ministrove supruge, bio je i poslovno povezan s obitelji pa je u tvrtki Kuščević d.o.o. u trenutku prodaje bio na funkciji direktora.
Sporna dva milijuna kuna koje je zatajio
Zanimljivo je i da je tvrtka Svpetrvs hoteli, kojem je konačno prodao poslovne prostore, bila među investitorima zbog čijih je projekata, kako se vidi iz zapisnika sa sjednice vijeća Općine Nerežišća, izmijenjen prostorni plan uređenja. Svega tri mjeseca nakon što im je Kuščević, kako smo pisali prošli tjedan, prodao svoje nekretnine.
Postoji još jedan važan detalj u ovoj priči. Ministar se nakon prodaje nije u potpunosti odrekao spomenutih poslovnih prostora. Kako je također Telegram ekskluzivno objavio, uz naznaku prodaje u zemljišne knjige zabilježio je založno pravo zbog, kako piše, osiguranja novčane tražbine od 260 tisuća eura. To bi značilo da Svpetrvs hoteli ministru i dalje duguju taj iznos jer zabilježba još nije uklonjena. Tih 260.000 eura ulaze u ministrovu imovinu i stoga bi morali biti prijavljeni, međutim u imovinskoj ih kartici nema. Time je gospodin Kuščević s popisa svoje imovine, prema prijavi u kartici ionako vrijedne gotovo šest milijuna kuna, zatajio dodatnih milijun i 900.000 kuna.
Možda treba podsjetiti kako je započela afera Kuščević. Telegram je 18. lipnja, nakon iscrpnog istraživanja novinara Andreja Dimitrijevića, objavio otkriće kako ministar uprave 11 godina nije prijavio svoju vilu na Braču u katastar. Sljedeći dan, 19. lipnja, otkrili smo da je ministar svoju drugu kuću na Braču legalizirao tako što je prvo u negrađevinskog zoni podigao štalu, a onda je općina Nerežišća, gdje je tada bio načelnik, izmijenila prostorni plan tako da štale mogu biti prenamijenjene u kuće. Temu koju smo otvorili ekstenzivno su prenosili svi mediji u državi, a gotovo svaki dan objavljivali smo neko novo otkriće. Između ostalog i razne ružne detalje poslovanja; primjerice da ministrova tvrtka nije isporučila kuhinju jednom bračnom paru iz Splita, koji ju je tri godine prije stečaja uredno platio.