Pravna država na djelu, upravo tako bi to moglo djelovati nekome tko prati rasplet priče o nestašnom načelniku općine Murter-Kornati. Nekome tko, dakako, nije baš pretjerano upućen u hrvatsku stvarnost i institucionalne običaje.
Problem, međutim, nije u Turčinovu. Pogotovo ako će, kako se doima iz reakcije istražitelja, vrlo brzo morati odgovarati za svoju “kreativnu” potrošnju. Problem je u brzini.
Kuščević: Dvije i po godine do optužnice
Naime, kad je u pitanju načelnik majušne općine od dvije tisuće birača, bez ikakvog političkog zaleđa (izabran je na nezavisnoj listi), onda institucije mogu svoj posao odraditi u besprijekornom roku. Stvari zapinju kad se na ciljniku istraga nađu politički teškaši – i za to je samo u proteklih nekoliko godina bilo previše primjera.
Neobične poslove Lovre Kuščevića, tadašnjeg ministra uprave, Telegram je otkrio početkom lipnja 2019. godine. Promjena prostornog plana kako bi se legalizirala građevina koju je već izgradio bila je samo dio malverzacija zbog kojih je Kuščević naposljetku završio i na optužnici. No, od teksta do pravomoćne optužnice protiv bivšeg Plenkovićevog ministra prošle su dvije i po – godine. A do presude… pričat će tko preživi.
Istražitelji se nisu, kao u slučaju Murtera, na Kuščevićev otok zaputili tjedan dana nakon objave serije tekstova koji su ukazivali na neobično poslovanje tadašnjeg ministra i političkog tajnika HDZ-a. O ne, u međuvremenu se na Kuščevića sručila još lavina afera koje su otkrivali mediji, pa je otišao iz Vlade. Tek onda su, u kolovozu 2019., institucije krenule raditi svoj posao.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Tolušić: Remetinec tek kad se umiješao Bruxelles
Ni kod još jednog bivšeg Plenkovićevog ministra, Tomislava Tolušića špranca nije bila bitno različita. Unatoč neobičnom nesrazmjeru primanja i imovine tadašnjeg ministra poljoprivrede, na što je u nizu tekstova (koji su počeli s čuvenom aferom roštiljčić) ukazivao Telegram, istražitelji nisu pokazivali prevelik interes.
Tolušić je, poput Kuščevića, također na ljeto 2019. godine odlepršao iz Vlade, no do ozbiljne istrage je došlo tek kad je odlučio, kako sumnja Europski ured javnog tužitelja, muljati oko novca iz EU fondova. Trenutno je, tri godine nakon Telegramovih otkrića, u istražnom zatvoru.
Ćorić: Ni do danas nije ispitan u USKOK-u
Institucije nisu “polomile noge” od brzine ni oko sumnji u Tomislava Ćorića, koji je bio ministar u Plenkovićevoj Vladi do prije tri mjeseca. U prosincu prošle godine ga je u iskazu USKOK-u gadno “uvalio” njegov bivši zamjenik Domagoj Validžić. Osumnjičen za pogodovanje investitorima u aferi Vjetroelektrane, bivši Ćorićev zamjenik je u USKOK-u izjavio kako ništa nije radio mimo znanja ministra i kako ima mailove koji to potvrđuju.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Istražitelji, međutim, nisu našli potrebitim da, kao u slučaju nestašnog Murteranina, postupaju promptno. Dva i po mjeseca kasnije su se pravni stručnjaci iskreno čudili činjenici da USKOK još nije o tome razgovarao sa Ćorićem. Po našim informacijama USKOK taj razgovor s Ćorićem, u međuvremenu s mjesta ministra transferiranog na lukrativnu funkciju viceguvernera Hrvatske narodne banke, nije obavio ni do danas, sedam mjeseci od Validžićeve izjave da je sve radio u dogovoru sa šefom. I da ima mailove koji to dokazuju.
Žalac: “Ladicu” u DORH-u otvorili europski istražitelji
Sve, međutim, blijedi pred Gabrijelom Žalac. Telegram je u srpnju 2019. godine otkrio sumnjivu i debelo preplaćenu nabavu softvera u njenom ministarstvu. Skoro godinu kasnije je na posebnom sastanku u DORH-u zaključeno kako u tom slučaju nema materijala za otvaranje istrage.
U studenom 2021. godine, međutim, Gabrijela Žalac je uhićena upravo zbog ove afere. Slučaj koji je u Hrvatskoj pospremljen u ladicu “oživjeli” su europski istražitelji – nakon što je europske institucije o malverzacijama izvijestio – novinar Telegrama Andrej Dimitrijević.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Zbog svega ovoga brzinska reakcija PNUSKOK-a oko načelnika općine Murter-Kornati, teško može izazvati iskreno oduševljenje. Prije neugodan dojam da brzina i revnost institucija itekako ovise o tome jesu li se namjerili na manju ili veću ribu u hrvatskoj močvari.
Policija se odmah strčala na Murter zbog nestašnog načelnika. Šteta što institucije nisu tako brze kad su ministri u pitanju
Revnost institucija, čini se, raste kad je u pitanju - manja riba
Stvari zapinju kad se na ciljniku istraga nađu politički teškaši - i za to je samo u proteklih nekoliko godina bilo previše primjera
Pravna država na djelu, upravo tako bi to moglo djelovati nekome tko prati rasplet priče o nestašnom načelniku općine Murter-Kornati. Nekome tko, dakako, nije baš pretjerano upućen u hrvatsku stvarnost i institucionalne običaje.
Naime, istražitelji su samo tjedan dana nakon otkrića Telegrama da je načelnik općine Murter-Kornati Toni Turčinov službenu karticu “opeglao” za 1560 eura usluga u austrijskom bordelu izašli na teren i krenuli u izvide. I čini se da mu, s obzirom na to da mu račun iz bordela nije jedini problem s čudnom potrošnjom javnog novca, ne ginu još ozbiljniji problemi sa zakonom.
Problem, međutim, nije u Turčinovu. Pogotovo ako će, kako se doima iz reakcije istražitelja, vrlo brzo morati odgovarati za svoju “kreativnu” potrošnju. Problem je u brzini.
Kuščević: Dvije i po godine do optužnice
Naime, kad je u pitanju načelnik majušne općine od dvije tisuće birača, bez ikakvog političkog zaleđa (izabran je na nezavisnoj listi), onda institucije mogu svoj posao odraditi u besprijekornom roku. Stvari zapinju kad se na ciljniku istraga nađu politički teškaši – i za to je samo u proteklih nekoliko godina bilo previše primjera.
Neobične poslove Lovre Kuščevića, tadašnjeg ministra uprave, Telegram je otkrio početkom lipnja 2019. godine. Promjena prostornog plana kako bi se legalizirala građevina koju je već izgradio bila je samo dio malverzacija zbog kojih je Kuščević naposljetku završio i na optužnici. No, od teksta do pravomoćne optužnice protiv bivšeg Plenkovićevog ministra prošle su dvije i po – godine. A do presude… pričat će tko preživi.
Istražitelji se nisu, kao u slučaju Murtera, na Kuščevićev otok zaputili tjedan dana nakon objave serije tekstova koji su ukazivali na neobično poslovanje tadašnjeg ministra i političkog tajnika HDZ-a. O ne, u međuvremenu se na Kuščevića sručila još lavina afera koje su otkrivali mediji, pa je otišao iz Vlade. Tek onda su, u kolovozu 2019., institucije krenule raditi svoj posao.
Tolušić: Remetinec tek kad se umiješao Bruxelles
Ni kod još jednog bivšeg Plenkovićevog ministra, Tomislava Tolušića špranca nije bila bitno različita. Unatoč neobičnom nesrazmjeru primanja i imovine tadašnjeg ministra poljoprivrede, na što je u nizu tekstova (koji su počeli s čuvenom aferom roštiljčić) ukazivao Telegram, istražitelji nisu pokazivali prevelik interes.
Tolušić je, poput Kuščevića, također na ljeto 2019. godine odlepršao iz Vlade, no do ozbiljne istrage je došlo tek kad je odlučio, kako sumnja Europski ured javnog tužitelja, muljati oko novca iz EU fondova. Trenutno je, tri godine nakon Telegramovih otkrića, u istražnom zatvoru.
Ćorić: Ni do danas nije ispitan u USKOK-u
Institucije nisu “polomile noge” od brzine ni oko sumnji u Tomislava Ćorića, koji je bio ministar u Plenkovićevoj Vladi do prije tri mjeseca. U prosincu prošle godine ga je u iskazu USKOK-u gadno “uvalio” njegov bivši zamjenik Domagoj Validžić. Osumnjičen za pogodovanje investitorima u aferi Vjetroelektrane, bivši Ćorićev zamjenik je u USKOK-u izjavio kako ništa nije radio mimo znanja ministra i kako ima mailove koji to potvrđuju.
Istražitelji, međutim, nisu našli potrebitim da, kao u slučaju nestašnog Murteranina, postupaju promptno. Dva i po mjeseca kasnije su se pravni stručnjaci iskreno čudili činjenici da USKOK još nije o tome razgovarao sa Ćorićem. Po našim informacijama USKOK taj razgovor s Ćorićem, u međuvremenu s mjesta ministra transferiranog na lukrativnu funkciju viceguvernera Hrvatske narodne banke, nije obavio ni do danas, sedam mjeseci od Validžićeve izjave da je sve radio u dogovoru sa šefom. I da ima mailove koji to dokazuju.
Žalac: “Ladicu” u DORH-u otvorili europski istražitelji
Sve, međutim, blijedi pred Gabrijelom Žalac. Telegram je u srpnju 2019. godine otkrio sumnjivu i debelo preplaćenu nabavu softvera u njenom ministarstvu. Skoro godinu kasnije je na posebnom sastanku u DORH-u zaključeno kako u tom slučaju nema materijala za otvaranje istrage.
U studenom 2021. godine, međutim, Gabrijela Žalac je uhićena upravo zbog ove afere. Slučaj koji je u Hrvatskoj pospremljen u ladicu “oživjeli” su europski istražitelji – nakon što je europske institucije o malverzacijama izvijestio – novinar Telegrama Andrej Dimitrijević.
Zbog svega ovoga brzinska reakcija PNUSKOK-a oko načelnika općine Murter-Kornati, teško može izazvati iskreno oduševljenje. Prije neugodan dojam da brzina i revnost institucija itekako ovise o tome jesu li se namjerili na manju ili veću ribu u hrvatskoj močvari.