Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Uskokov glavni svjedok drži se priče da ga je Sanader molio da za njega od MOL-a preuzme 10 milijuna eura mita

Nastavljeno je ponovljeno suđenje Ivi Sanaderu u aferi Ina-MOL. Danas je svjedočio Uskokov krunski svjedok Robert Ježić

ZADNJA IZMJENA: velj 4, 2019
Foto: PIXSELL

Nakon više odgađanja, u ponedjeljak je nastavljeno ponovljeno suđenje Ivi Sanaderu u aferi Ina-MOL. Svjedočio je krunski Uskokov svjedok Robert Ježić koji je na prvom suđenju ispričao da je od mađarskog MOL-a na račun svoje švicarske tvrtke primio pet milijuna eura kao mito za bivšeg premijera i predsjednika HDZ-a Ivu Sanadera.

Prije Ježićevog svjedočenja Sanader je tražio riječ i kazao da svatko ima pravo na pošteno suđenje te da ustvrdio da bi Ježić, ukoliko su njegove ranije tvrdnje točne, trebao biti suoptuženik. Od suda je zatražio da ispita ima li kakvog dogovora između Uskoka i Ježića, što je ravnateljica Uskoka Vanja Marušić odbacila ističući da dogovora nema i neće ga biti.

Ježić tvrdi da ga je Sanader molio da sredi uplatu

Ježić je danas na sudu ponovio kako je Ivu Sanadera upoznao početkom 2000-ih, a rekao je da su se tada družili u sjedištu HDZ-a i u Sanaderovu domu. “Iako smo bili u dobrim odnosima, Sanader je uvijek naglašavao moć što je proizlazila iz njegove tadašnje pozicije predsjednika Vlade”, rekao je Ježić.

Tvrdi da ga je Sanader krajem 2008. pitao može li preko svoje firme realizirati primitak neke veće novčane svote za njega. Godinu kasniie otkrio mu je da je u pitanju deset milijuna eura koje bi trebao uplatiti MOL. Kada je u tvrtki Xenoplast, u kojoj je bio jedan od dioničara, dobio potvrdu da je uplata moguća kroz konzultantski ugovor, to je prenio i Sanaderu.

S uplatom je nešto zapelo, ali Sanader je sve riješio

Objašnjavajući zašto tijekom svog prvog iskaza nije naveo tko su bili dioničari Xenoplasta, Ježić je rekao kako tada nije znao tko su oni, no kasnije, na ispitivanju u arbitražnom postupku, njihova imena nije želio reći. Sanaderu je, kaže, dao ime Stefana Hurlimana, predsjednika uprave Xenoplasta i broj njegovog računa za uplatu novca. Ništa se, međutim, nije događalo do svibnja 2009. kada je u Vladi sreo Hernadija i Josipa Petrovića.

“Rekao sam tada Sanaderu da nije bilo nikakve uplate. On je odmah nazvao Petrovića, da se vrate k njemu. Ja sam čekao u susjednoj prostoriji. Čuo sam Petrovićev glas, a kasnije mi je Sanader rekao da će sve biti u redu. Trebalo je samo malo više vremena da se sve realizira. Dio je trebao biti isplaćen odmah, a dio do kraja te godine”, prisjetio se Ježić. Kada je Ježić pojasnio da zapravo nije vidio Hernadija i Petrovića, već da je samo čuo njihove glasove, Sanader i njegovi odvjetnici, kao i Hernadijev odvjetnički tim, vidljivo su se podsmjehnuli.

Kako je zapalo s isplatom novca Ivi Sanaderu

Nedugo nakon tog sastanka u Vladi, Ježić je od Hurlimana doznao da je na osnovu ugovora za konzultantske usluge s gospodinom Imrom Fazekašem, uplaćen iznos od pet milijuna eura. Novac su uplatile dvije ciparske firme. Ježić ne zna u čijem su vlasništvu bile, ali ih je predstavljao Imre Fazekaš koji je, prema Ježićevim informacijama, bio osoba od povjerenja Zsolta Hernadija. Ježić je izjavio kako Hurliman nije znao za koga se novac uplaćuje. Ništa mu nije bilo čudno jer je znao da Ježić za konzultantske usluge prima velike novčane iznose, a Hurliman mu je bio porezni savjetnik.

Nakon uplate Ježić je, kaže, javio Sanaderu da je novac stigao, ali mu je rekao da će prilikom isplate biti troškova, poput poreza na dividendu, računovodstvenih troškova i slično. Ježić je pretpostavio da bi se moglo raditi o 20 posto, no Sanader je molio da bude što manje. No, Ježić kaže da je postojala i opcija da novac barem godinu i pol ostane na računu Xenoplasta te da se kasnije redovno izvuče kroz dividendu i preda Sanaderu.

Ježić se u jednom trenu povukao iz cijele priče

Nakon što je Sanader dao ostavku i pojavile se priče o problematičnoj prodaji Ine MOL-u, odnosno o upravljačkim pravima za plinski posao, Ježić je bivšem premijeru rekao da ne želi primiti drugi dio iznosa. Shvatio je, naime, što bi mogla biti pozadina. Sanader je, kaže, to primio dosta mirno.

Opisao je zatim kako su u listopadu 2009. otišli na utakmicu u Milano za što je na račun DIOKI-ja unajmio privatni avion. Od tamo su produžili u Švicarsku gdje je Sanader svom bratu rekao da će ostatak financijskog projekta realizirati bez Ježića. Po povratku u Hrvatsku odnos Sanadera i Ježića više nije bio toliko intenzivan jer poduzetnik s bivšim premijerom nije više nije imao toliko zajedničkih tema kao u vrijeme dok je ovaj bio na čelu Vlade.

Konačno je objasnio gdje je sada Sanaderov novac

Na pitanje gdje je novac koji je uplaćen za Sanadera Ježić je detaljno odgovorio. “Na taj novac plaćen je porez. Bio je kasnije kao zajam dat Dioki Holdingu, a nakon spajanja Xenoplasta i Dioki Holdinga ostao je upisan u poslovnim knjigama Dioki Holdinga te predstavlja potraživanje gospodina Sanadera.

“Ranije sam brzopleto rekao da ću taj novac vratiti državi u roku od mjesec dana, ne vodeći računa o proceduri u Švicarskoj. U poslovnim knjigama Dioki Holdinga taj je iznos i dalje evidentiran kroz potraživanja od nekih drugih tvrtki. U nekom određenom roku mogao bih ga prikupiti, ali ga danas nemam u cijelom iznosu na računu”, kaže Ježić.

Ježić nije htio vratiti novac je presuda nije pravomoćna

Na novom suđenju za primanje mita kako bi mađarskoj naftnoj kompaniji prepustio upravljačka prava u Ini uz Sanadera je optužen i direktor MOL-a Zsolt Hernadi iako i dalje nedostupan hrvatskom pravosuđu.

Iako je isprva govorio da će novac koji je navodno primio kao mito za premijera vratiti čak i ako Sanader ne bude osuđen, Ježić je kasnije promijenio priču. Nakon što je presuda Sanaderu od 8,5 godina zatvora postala pravomoćna iz Švicarske je poručio da mu ona nije dostavljena, a kada ju je ukinuo Ustavni sud izjavio je da za povrat novca nema temelja jer nema pravomoćne presude.

Sanader na početku suđenja odbacio sve optužbe

Ponovljeno suđenje Sanaderu i nedostupnom Hernadiju počelo je na zagrebačkom Županijskom sudu 23. listopada. Sanader je tada odbacio sve optužbe, kao i na prvom suđenju na kojem je Hernadi još nije bio optužen.

Osim za prepuštanje upravljačkih prava u Ini, za što je preko tvrtke Roberta Ježića navodno trebao primiti 10 milijuna eura, Uskok Sanadera u slučaju Ina-MOL tereti i da je s Hernadijem dogovorio izdvajanje nerentabilnog dijela plinskog poslovanja iz Ine. Optužnicom je predloženo i da Sanader, ako ga se osudi i presuda postane pravomoćnom, državi vrati 10 milijuna eura.

Sanader i Ježić zajedno su bili optuženi u slučaju HEP-Dioki u kojem su u listopadu nepravomoćno oslobođeni krivnje za prodaju jeftine struje Diokiju na štetu HEP-a i davanje zajma toj Ježićevoj tvrtki.

Ana Raić Knežević
Telegram autor
1355 članaka Više o autoru
Više s weba