Karadžić dobio doživotni zatvor
Čelnik bosanskih Srba optužen je za najteže ratne zločine
Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT), nasljednik ICTY-a, povećao je u srijedu kaznu zatvora ratnom vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću na doživotni zatvor za genocid u BiH ocijenivši da je 40 godina koliko je dobio u prvostupanjskom postupku neodgovarajuća kazna. Žalbeno vijeće potvrdilo je gotovo sve elemente prvostupanjske presude.
Karadžić (73) je u prvostupanjskom postupku pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osuđen na 40 godina zatvora za najteže zločine počinjene na području Europe od Drugog svjetskog rata. Prvostupanjska presuda kojom je 24. ožujka 2016. proglašen krivim za ratne zločine izrečena mu je temeljem optužnice koja ga je teretila po dvije točke za zločin genocida, po pet točaka za zločine protiv čovječnosti i po četiri točke za kršenje zakona i običaja ratovanja što su ih počinile snage bosanskih Srba tijekom rata u BiH od 1992. do 1995. godine.
Potvrđene sve prvostupanjske presude
Žalbeno vijeće potvrdilo je zaključke prvostupanjske presude o odgovornosti Karadžića za etničko čišćenje Muslimana i Hrvata u BiH, za genocid u Srebrenici, za višegodišnje teroriziranje Sarajeva i za uzimanje pripadnika UN-a za taoce, kao i o sudjelovanju Karadžića u četiri udružena zločinačka pothvata u okviru kojih su ti zločini počinjeni. Raspravno vijeće zaključilo je prije tri godine da je Karadžić počinio zločine sudjelovanjem u četiri udružena zločinačka pothvata s ciljem da se bosanski Muslimani i bosanski Hrvati trajno uklone s područja u BiH na koja su bosanski Srbi polagali pravo.
Činili su to zločinima u općinama diljem BiH te širenjem terora među civilnim stanovništvom Sarajeva pucanjem iz snajpera i granatiranjem. Kao udruženi zločinački pothvat okvalificirana je i kampanja uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) za taoce kako bi se NATO odvratio od zračnih napada na vojne ciljeve bosanskih Srba. Udruženi zločinački pothvat odnosi se i na plan za uklanjanje bosanskih Muslimana iz Srebrenice u srpnju 1995. godine.
Karadžić tražio oslobađajuću presudu ili novo suđenje
U prvostupanjskom je postupku Karadžić je proglašen krivim za genocid na području Srebrenice 1995. godine i za progon, istrebljivanje, ubojstva, deportacije, nehumana djela odnosno prisilno premještanje stanovništva, teroriziranje civila, protupravne napade na civile i uzimanje talaca i taj je zaključak žalbeno vijeće također potvrdilo.
Žalbeno vijeće potvrdilo je dio presude raspravnog vijeća ICTY-a kojim je Karadžić oslobođen krivnje po optužbi za genocid u drugim općinama u BiH – Prijedoru, Bratuncu, Foči, Ključu, Sanskog Mostu, Vlasenici i Zvorniku i odbacilo je taj žalbeni osnov tužiteljstva. Karadžić je tražio oslobađajuću presudu ili ponovno suđenje zbog nepravičnog postupka, što je odbačeno.
Telegram je uživo pratio izricanje presude, a više možete pročitati u nastavku:
14:57 Sud je Karadžića proglasio krivim i osudio ga na doživotni zatvor.
14:54 Vijeće se složilo sa zaključkom tužitelja da je opseg zločina prevelik za kaznu od 40 godina zatvora, na koliko je Karadžić nepravomoćno osuđen.
14:52 Žalbeno vijeće odbilo je i žalbu Karadžićeve obrane na dužinu kazne.
14:49 Žalbeno vrijeće je, dakle, odbilo žalbu na oslobađajuću presudu o genocidu 1992. u drugim općinama u BiH.
14:47 Vijeće je odbacilo i žalbu Tužiteljstva koje se žalilo na nepravomoćnu presudu kojom Karadžić nije proglašen krivim za to da su nasilni zločini bili dio udruženog zločinačkog poduhvata da se s teritorija Republike Srpske uklone Bošnjaci i Hrvati. Odbili su žalbu Tužiteljstva koja se odnosila na ovaj dio.
14:40 Žalbeno vijeće je, dakle, odbilo sve navode Karadžićeve obrane koji se tiču trenutka u kojem je saznao da ubojstva u Srebrenici i nakon pada Srebrenice, a što je činilo osnovu žalbe njegove obrane.
14:34 Sudac kaže kako Žalbeno vijeće nije našlo pogreške u zaključku prvostupanjske presude u vezi s progonom Bošnjaka s područja Srebrenice. Vijeće je zaključilo da Karadžićeva obrana nije uspjela dokazati da nije postojala namjera genocida.
14:20 Žalbeno vijeće iznijelo je zaključak o zločinima u Sarajevu. Kažu kako su, na temelju “brojnih dokaza i izjava”, zaključili da je Karadžić imao namjeru sudjelovati u udruženom zločinačkom poduhvatu za tamošnje zločine, čime su odbacili žalbu njegove obrane. Sudac je rekao kako Karadžić nije dokazao da je sudsko vijeće pogriješilo kad ga je proglasilo krivim za pokolj na tržnici Markale u Sarajevu.
14:10 Govoreći o zločinima u 20 bosanskih općina, zbog čega je Karadžić osuđen, sudac je rekao kako njegova obrana nije dokazala da je sudsko vijeće u svojoj presudi donijelo pogrešne zaključke. “Optuženi jednostavno navodi svoje nesuglasice sa sudskim vijećem”, rekao je sudac Joensen.
14:05 Na samom početku izricanja presude sudac Vagn Prusse Joensen pročitao je žalbene navode tužiteljstva i obrane. Žalbeno vijeće tako je odbacilo navod Karadžićeve obrane da nije imao pošteno suđenje.
Zaključili su kako mu prekršeno pravo na obranu tek u onom dijelu u kojem nije bio prisutan tijekom posjeta mjestima zločina.
U 14 sati pred sjedištem Mehanizma za međunarodne kazne sudove (MICT) u Den Haagu počinje izricanje pravomoćne presude čelniku bosanskih Srba Radovanu Karadžiću. Po optužnici tereti ga se za najteže ratne zločine, uključujući genocid.
Uz to što je nepravomoćno proglašen krivim po točki optužnice koja ga je teretila za genocid u Srebrenici, Karadžića je raspravno vijeće ICTY-a označilo odgovornim i za progon, deportacije, prisilno premještanje stanovništva, istrebljenje i širenje terora kao zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona ili običaja ratovanja. Krivim je proglašen i po točkama optužnice koje su ga teretile za protupravne napade na civile te za uzimanje za taoce pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda.
Oslobođen krivnje za genocid u drugim općinama BiH
Prvostupanjskom presudom donesenom nakon suđenja koje je počelo još 2009. a trajalo punih 499 dana pri čemu je iskaze dalo čak 586 svjedoka, Karadžić je oslobođen krivnje po optužnicama za genocid u drugim općinama u BiH, a tužiteljstvo MICT-a žalilo se upravo na taj dio presude te je zatražilo njezinu izmjenu kao i izricanje doživotne kazne zatvora. Karadžićeva obrana u svojoj je pak žalbi tražila oslobađajuću presudu uz tvrdnju kako tijekom dokaznog postupka nije utvrđena njegova krivnja ni po jednoj točki optužnice.
Pravomoćnu presudu Karadžiću objavit će vijeće kojemu predsjedava sudac iz Danske Vagn Prusse Joensen a članovi su William Hussin Sekule iz Tanzanije, Jose Ricardo de Prada Solaesa iz Španjolske, Graciela Susana Gatti Santana iz Urugvaja te Portugalac Ivo Nelson de Caries Batista Rosa. Na izricanje presude u Den Haag doputovali su brojni predstavnici udruga iz BiH koje okupljaju članove obitelji poginulih i nestalih tijekom ratnih sukoba u toj zemlji od 1992. do 1995. godine.
Mali incident uoči izricanja presude
Uoči početka izricanja presude izbio je manji incident kada je policija zatražila skidanje transparenta na kojemu je pisalo “Radovan Karadžić-genocid i Adolf Hitler-holokaust”. Policajci su se nositeljima transparenta obratili s obrazloženjem kako isticanje Hitlerovog imena nije primjereno te su stoga zatražili uklanjanje transparenta na kojemu je stajao taj natpis.
Kako javljaju @BIRN_BiH novinari iz Haaga, uklanjen je transparent "Radovan Karadžić – Adolf Hitler", ostali su samo ovi baneri ispred Tribunala#Karadzic pic.twitter.com/pr976FOhft
— BIRNBiH (@BIRN_BiH) March 20, 2019
Natpis su postavili članovi Antidejton skupine iz BiH, a njihov predstavnik Mihad Aličković je kazao kako su oni samo pokušali podsjetiti na razmjere zločina i nisu željeli slati neprimjerene poruke. “To su povijesne činjenice”, kazao je Aličković, kojemu su nakon toga uputili upozorenje kako neće moći ući u sudnicu ukoliko ne ukloni transparent. On je nakon toga kazao kako će to učiniti, no uklanjanje transparenta potom su spriječile članice udruga koje okupljaju majke Srebrenice.
Članovi udruga koje čine članovi obitelji poginulih, ubijenih i nestalih tijekom rata u Bosni i Hercegovini okupili su se pred sjedištem MICT-a kako bi uoči izricanja presude još jednom podsjetili na razmjere zločina počinjenih po njegovom nalogu.