Uskoro kreće nova faza sukoba u Ukrajini, Putin je osmislio krvavu zamku: 'Mogao bi se ponoviti scenarij iz Prvog svjetskog rata'
Putin ima dugoročni plan za pobjedu u ratu
Kroničari ruske agresije na Ukrajinu taj su rat, koji traje nepunih godinu dana, zasad podijelili na pet faza. Prvom etapom sukoba proglasili su događaje do 24. veljače 2022, prije početka fizičke invazije ruskih snaga, kada je trajala politička i obavještajna priprema za napad. U iduću fazu spadaju zbivanja koja su se odvila do kraja prve polovice travnja, kada je postalo jasno kako je definitivno propao plan Vladimira Putina da brzim udarom pokori Ukrajinu.
Treću etapu rata obilježilo je sporo ali efikasno rusko napredovanje na istoku Ukrajine tijekom kasnog proljeća i većeg dijela ljeta, dok se četvrtom fazom rata smatraju iznenađujuće uspješne ukrajinske ofenzive koje su počele potkraj kolovoza i završile vraćanjem Hersona pod kontrolu vlade u Kijevu. Oslobađanje jednog od najvećih gradova kojeg su Rusi okupirali od početka agresije (ne računajući okupaciju Krima i krajnjeg istoga Ukrajine prije osam godina) tada je djelovalo kao početak značajne prekretnice u ratu.
Ubrzo se pojavio velik broj analiza čiji su autori pokušavali procijeniti kako će takav poraz utjecati na režim predsjednika Vladimira Putina. Najhrabriji ili najoptimističniji analitičari već su počinjali tražiti nasljednika aktualnog diktatora, računajući kako će neuspjeh na bojnom polju Putina stajati podrške političkog i vojnog vrha zemlje, a Rusiju gubitka svih novopripojenih područja, uključujući i Krim. Razvoj događaja pokazao je da su takve kalkulacije bile ozbiljno preuranjene.
Nazire se nova faza rata
Kombinacija iscrpljenosti ukrajinskih vojnika, potrebe da se konsolidira obrana novooslobođenih teritorija, nepovoljnih vremenskih prilika i priljeva svježih regruta koje je ruska vojska bacila na front potkraj prošle godine uveli su rat u petu fazu: svojevrsnu pat poziciju u kojoj se zaraćene strane i danas nalaze. Minimalni teritorijalni dobici koje su Rusi ostvarili u Donjeckoj regiji tijekom proteklih tjedana nisu dovoljni da se proglasi početak nove etape sukoba. No, dovoljni su da upozore na to kako se počinje nazirati šesta faza rata.
Tome u prilog govori nedavno donesena odluka zapadnih saveznika da pošalju Ukrajini velik broj modernih tenkova. Izvjesno je da Leopardi, Challengeri i Abramsi neće izravno utjecati na stanje na bojištu još barem nekoliko mjeseci, ali sigurno je da će vijesti o njihovom dolasku snažno utjecati na moral ukrajinskih branitelja i civila. I vremenske prilike uskoro će se promijeniti, a toplije vrijeme donijet će nove probleme i nove prilike na tisuću kilometara dugačkoj bojišnici.
Naposljetku, u skoro razbijanje pata očito su uvjereni i ukrajinski obavještajci, budući da iz Kijeva dopiru sve glasniji apeli za hitnom dostavom oružja i streljiva uoči ofenzive koju prema njihovim saznanjima priprema ruska vojska. Mnogi zapadni stručnjaci smatraju kako su Ukrajinci u pravu, te vjeruju da će se ukrajinske linije obrane uskoro naći pod novim žestokim napadom.
Putin vjeruje da će Rusi podnijeti gubitke
Analitičari Bloomberga vjeruju da je novi udar dio dugoročne strategije ruskog predsjednika. Prema njima, Putin ofenzivom namjerava vratiti inicijativu na bojištu te tako pojačati pritisak na Kijev i zapadne saveznike, kako bi ih prisilio da započnu mirovni proces. Ako ruska vojska u ofenzivi uspije drastično pomaknuti liniju bojišta, Kremlj će steći dominantnu poziciju koja će Putinu omogućiti da za pregovaračkim stolom odbije vratiti Kijevu najveći dio okupiranog teritorija.
Prema analizi Bloomberga, Putin je i dalje uvjeren da će mu brojnost potencijalnih vojnika i spremnost ruskog naroda da prihvati žrtve, demonstrirana u tolikim ratovima, omogućiti pobjedu usprkos dosadašnjim neuspjesima. Nova ofenziva mogla bi početi već u veljači ili ožujku, smatraju izvori bliski Kremlju, svakako prije nego što prije nego što Kijev dobije obećane američke i europske tenkove. Štoviše, ovog je proljeća vjerojatan i novi val mobilizacije, te podređivanje čitavog gospodarstva i društva potrebama rata.
‘Duži i krvaviji put do završetka rata’
Istina, Kremlj javno tvrdi da trenutno nema planova za dodatnu mobilizaciju. No, Putin je odobrio planove za povećanje brojnosti vojske za gotovo 50 posto u sljedećih nekoliko godina, te isplanirao raspoređivanje novih snaga u blizini Finske, koja je u procesu pridruživanja NATO-u, i u okupiranim regijama Ukrajine. Uz to, škole i sveučilišta ponovno uvode tečajeve vojne obuke koji su se posljednji put masovno provodili u sovjetsko doba, što pokazuju da pripreme za produženo ratno stanje zahvaćaju čitavo društvo.
“Putin je razočaran time kako se stvari odvijaju, ali nije spreman odustati od svojih ciljeva”, rekla je Tatiana Stanovaja, osnivačica think tanka R. Politik. “To samo znači da će put do završetka rata biti duži, krvaviji i gori za sve.” S tom procjenom slaže se i Sergej Markov, politički savjetnik s vezama u Kremlju. “Do sada su rezultati bili užasni jer Rusija uopće nije bila spremna za ozbiljan sukob”, rekao je Markov. “Intervencija se pretvorila u dugotrajni rat, a Rusija još nema dovoljno ljudstva ili opreme da ga vodi”, dodao je, očito uvjeren kako će se takvo stanje uskoro promijeniti.
Putin je spreman čekati Bidenov odlazak
Prema izvorima bliskim Kremlju, ruski vrh svjestan je da bez ozbiljnih uspjeha na bojnom polju nema šanse da Kijev pristane na pregovore, čiji početak ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski uvjetuje povlačenjem ruskih trupe s teritorija svoje zemlje. Minimum za dogovor koji bi Kremlj prihvatio bilo bi privremeno primirje, koje bi Rusiji omogućio da zadrži teritorij koji trenutno kontrolira, kako bi dobila vrijeme za obnovu vojnih snaga.
“Ako se nešto ne promijeni, čeka nas rat iscrpljivanjem poput Prvog svjetskog rata, koji bi mogao potrajati dugo jer obje strane vjeruju da je vrijeme na njihovoj strani”, rekao je Andrej Kortunov, osnivač prokremaljskog Savjeta za međunarodne odnose. “Putin je siguran da će se Zapad ili Ukrajina umoriti.” Poraz američkog predsjednika Joea Bidena na izborima 2024. mogao bi donijeti “više fleksibilnosti” u Washingtonu po tom pitanju, dodao je Kortunov, što je još jedan pokazatelj toga da Kremlj planira na duge staze.
Putinove odlučnosti sve su svjesniji američki i europski vojni dužnosnici, koji strahuju da bi se sukob uskoro mogao pretvoriti u rovovsku bitku i topničke duele u stilu Prvog svjetskog rata. Takav scenarij više bi odgovarao Rusiji, koja ima brojnije stanovništvo i veću vojnu industriju od Ukrajine. “Ove godine bilo bi vrlo, vrlo teško vojno izbaciti ruske snage iz svakog centimetra okupiranje Ukrajine”, rekao je načelnik Združenog stožera američkih oružanih snaga Mark Milley prošloga tjedna, nakon sastanka savezničkih ministara obrane. “Mislim da će na kraju ovaj rat, kao i mnogi ratovi u prošlosti, završiti za nekom vrstom pregovaračkog stola”, zaključio je šef američke vojske.