Usred smo najgore suše u zadnjih 500 godina, Hrvatska među najteže pogođenima: 'Potrajat će do studenoga'
Europski stručnjaci objavili su uznemirujući izvještaj, najavljuju opaku jesen
Zajednički istraživački centar (JCR), služba Europske komisije, danas je objavio novo izvješće o suši u Europi zaključno s 10. kolovoza 2022. godine. Suša je, prema izvješću, u brojnim regijama EU krajnje ozbiljna. Situacija je bila zabrinjavajuća već u srpnju, a sada se dodatno pogoršala.
Tako je 47 posto teritorija Europske unije pod upozorenjem koje se izdaje zbog manjka oborina i suhog tla. Osim toga, još 17 posto teritorija je pod uzbunom, koja je stupanj više od upozorenja i ukazuje na to da suša loše utječe na usjeve i vegetaciju.
Komentirajući nanovije izvješće, povjerenica Europske komisije za inovacije, istraživanje, kulturu, edukaciju i mlade Mariya Gabriel kazala je da je kombinacija teške suše i toplinskih valova stvorila dosad nezabilježen pritisak na razine voda u cijeloj EU.
Urod žita manji od prosjeka
“Klimatske promjene su nesumnjivo sve primjetnije svake godine, a znanstvenici Europske komisije neumorno rade kako bi mapirali i proučili ovu krizu i to s najboljom dostupnom tehnologijom, s tla i iz svemira. Oni predvode napore za zaštitom našeg okoliša i građana”, rekla je.
Gabriel je dodala da imamo iznadprosječnu požarnu sezonu te velik utjecaj suše i toplinskh valova na poljoprivredne usjeve. S obzirom na to, predviđa se da će ove godine urod žita, soje i suncokreta na razini EU biti 16, 15 te 12 posto niži od petogodišnjeg prosjeka.
Najgora suša u 500 godina
Ozbiljan nedostatak oborina je utjecao na gotovo sve rijeke u Europi, što je pak utjecalo na energetski sektor zbog manjka vode za proizvodnju električne energije u hidroelektranama, ali i zbog manjka vode za hlađenje brojnih drugih elektrana. Osim toga, pati i riječni transport.
U nekim je zemljama, pa i u Hrvatskoj, zadnjih dana bilo oborina koje su situaciju malo popravile. No, u brojnim zemljama su one stigle u obliku nevremena koje je izazvalo štete na infrastrukturi, dok je u nekoliko zemalja odnijelo i ljudske živote.
Prema stručnjacima iz JCR-a, čini se da je ovo najgora suša u zadnjih 500 godina. Izvješće objavljeno danas objedinilo je podatke zaključno s 10. kolovoza. Stoga je procjena o suši tek preliminarna koju će potvrditi, ili opovrgnuti, finalni podaci koji se prikupljaju do kraja ljeta.
Hrvatska među najteže pogođenima
U izvješću stoji i kako su Španjolska, Francuska, središnja i sjeverna Italija, središnja Njemačka, Mađarska, Rumunjska, Slovenija i Hrvatska među najpogođenijima dugoročnim deficitima kiše u cijeloj Europi. Izvješće navodi i kako su se razdoblja u kojima je manjkalo kiše i u kojima je bilo jako vruće poklopila s cvjetanjem biljki i klijanjem zrna.
To je pak dovelo do nepovratnih gubitaka na usjevima. Obratna situacija je zabilježena jedino u Litvi i Latviji gdje je pak bilo previše oborina što je također loše utjecalo na usjeve i zbog čega će kasniti početak sezone žetve.
The effects of climate change are becoming more evident every year.
We work hand in hand with scientists to map and study the current crisis with the best technology available, from space and ground.
🇪🇺 is leading efforts to protect our environment and citizens.#EUGreenDeal pic.twitter.com/tHVBDQxHvq
— European Commission 🇪🇺 (@EU_Commission) August 23, 2022
U Hrvatskoj iznadprosječno toplo i suho – do studenog
Za veći dio Europe će se vremenski uvjeti “unormaliti” u periodu od kolovoza do listopada. To neće biti dovoljno da se pogođena područja u potpunosti oporave od deficita akumuliranog kroz period dulji od pola godine, ali će ipak olakšati tešku situaciju.
No, čini se da će se topliji i suši uvjeti od uobičajenih nastaviti u zapadnoj euromediteranskoj regiji sve do studenog 2022. godine. Zapad Španjolske, istok Portugala i hrvatska obala će imati značajno sušnije uvjete od normalnih, navodi se u izvješću. Suša, iako ne značajna, se predviđa i za Alpe.
Šteta u Hrvatskoj milijardu kuna
Inače, poljoprivrednici iz pet županija sastali su se u utorak u Banskim dvorima s resornom ministricom i premijerom zbog alarmantnog stanja u poljoprivredi uzrokovanog sušom, javlja HRT. Tvrde da je više od 50 posto usjeva ugroženo zbog nedovoljno kiše u posljednja dva i pol mjeseca, a štetu procjenjuju na više od milijardu kuna. Na sastanku im je obećano 200 milijuna kuna pomoći koji su već pripremljeni, a koji bi im trebali biti isplaćeni u listopadu.
Poljoprivrednici su premijeru uputili još neke zahtjeve. “Zatražili smo raniju avansnu isplatu potpora, minimalno 80 posto u listopadu, gdje bi poljoprivrednici već ta sredstva mogli iskoristiti. Zatim da se smanje različita administrativna opterećenja poljoprivrednika, nabrojili smo koja su to, te problem s distribucijom i uopće korištenjem plavog dizela koji nam donosi veliku štetu, poručio je Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.
“Gledajte što se dešava u ostalim zemljama gdje seljaci traže razgovor sa svojim premijerom traktorima i bagerima. Mi to nećemo, mi smo dočekali taj trenutak da ljudski razgovaramo, da sjednemo, jer kad vas nešto muči i kad se dogovorite lijepo, lakše je problem i podnijeti i preboljeti. Ovo je za svaku pohvalu danas, eto, mi smo stvarno zadovoljni, kazao je Petar Pranjić, predsjednik Odbora za ratarstvo.