Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Ustavni stručnjaci komentirali Škoru koji želi veće ovlasti predsjednika; evo zašto misle da to neće proći u Saboru

Oko Škorinog prijedloga izmjena izbora i ovlasti predsjednika države zauzeli su različita gledišta

ZADNJA IZMJENA: ruj 16, 2019
Foto: PIXSELL

Mala je vjerojatnost da će dvotrećinska većina u Saboru u skorije vrijeme izmijeniti neposredan način izbora i ustavne ovlasti predsjednika Republike, zaključili su u ponedjeljak ustavni i pravni stručnjaci na skupu koji je uoči predsjedničkih izbora organizirao Gong.

Na pitanja treba li u Hrvatskoj izmijeniti izbor i ovlasti predsjednika države stručnjaci su zauzeli različita gledišta, no jedinstveni su u ocjeni da je trenutno vrlo teško okupiti saborsku većinu za ustavne izmjene izbora i ovlasti predsjednika, za što se zauzeo predsjednički kandidat Miroslav Škoro. Ulazeći u utrku za predsjedničke izbore, Škoro je naveo da će, bude li izabran, tražiti veće ovlasti, poput mogućnosti raspisivanja referenduma bez suglasnosti premijera, sazivanja i predsjedanja sjednicom Vlade i mogućnosti predlaganja kandidata za suce Ustavnog suda.

Neposredan izbor predsjednika ili u parlamentu

Najveću polarizaciju među sudionicima izazvao je neposredan izbor predsjednika države, pa tako politolog Goran Čular smatra kako bi predsjednika države trebao birati parlament. To je argumentirao nepotrebnom napetošću koja nastaje zbog milijunske potpore koju dobiva predsjednik na izborima i uloge koja mu je Ustavom namijenjena u političkom sustavu.

S druge strane, pravnik Mato Palić smatra da je neposredan izbor puno bolja varijanta od izbora u parlamentu, posebno kada se radio o aktualnoj vladajućoj većini sa zastupnicima koji su hladno prevarili birače. Palić smatra da neposredno izabranom predsjedniku treba proširiti ovlasti, omogućiti mu pravo suspenzivnog veta zakona i zastupanje Hrvatske na sjednicama Europskog vijeća.

Pitanje referenduma

Vezano uz raspisivanje referenduma, Palić smatra da prvo treba urediti niz otvorenih pitanja vezanih uz referendum, a onda eventualno vidjeti može li se predsjedniku Republike dati ovlast raspisivanja referenduma.

Davor Boban sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti također ističe potrebu jasnog definiranja pitanja o kojim se može raspisati referendum, no upozorava da bi Hrvatska učinila presedan u europskim razmjerima ako bi omogućila predsjedniku da sam može raspisati referendum.

Akademska rasprava

Na takva razmišljanja o izboru i ovlastima predsjednika države reagirao je politolog Berto Šalaj upozorivši kako je riječ samo o akademskoj raspravi jer u Saboru ne postoji politička volja za takvim ustavnim izmjenama.

Šalaj se ipak slaže da je sadašnji neposredni izbor predsjednika loš. Navodi da “nerazmjer između velikog demokratskog legitimiteta predsjednika i njegovih malih ovlasti dovodi do političke frustracije predsjednika, koja ugrožava djelotvornost političkog sustava”.

Raspravljala i oporba

Na skupu su bili i saborski zastupnici, SDP-ov Arsen Bauk i Mostov Robert Podolnjak, koji su se složili da će se vrlo teško naći dvotrećinska većina u Saboru koja bi promijenila ustavne ovlasti predsjednika države, kao i način njegova izbora.

“Na ljestvici postizanja konsenzusa to u svakom slučaju nije pri vrhu, a teško i da će se ijedna stranka odlučiti za to da uzme građanima pravo da neposredno biraju predsjednika države”, istaknuo je Bauk.

Zdravka Grund
Telegram autor
832 članka Više o autoru
Više s weba