Ustavni sud, doznajemo, sklon je ideji da zatraži ministra Pavića račune za kampanju protiv referenduma

Na stručnom sastanku u utorak će Ustavni sud odlučiti hoće li tražiti službeno očitovanje od ministarstva. Čini da hoće

FOTO: Goran Stanzl/PIXSELL

Vlada već danima taji od javnosti podatke o troškovima kampanje u kojoj se promovira mirovinska reforma i usput spominju užasi koji bi nastupili u slučaju da prođe sindikalni referendum “67 je previše”. Tome bi, međutim, drugog tjedna mogao doći kraj.

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić rutinski ignorira medijske upite u troškovima emitiranja spotova u kojima se tvrdi kako zahtjevi sindikata “znače manje mirovine i 45 milijardi kuna duga našoj djeci i unucima”. Nešto teži zadatak mogao bi ga, međutim, dočekati idućeg tjedna – zahtjev za objavom svih podataka o ovoj kampanji Ministarstva, uključujući njen trošak mogao bi mu uputiti, kako doznajemo, Ustavni sud.

Ustavni sud o ovome u utorak

Saborski zastupnik SDP-a Peđa Grbin uputio je u četvrtak Ustavnom sudu dopis u kojem predlaže da to tijelo upozori Ministarstvo rada i mirovinskog sustava na nedopustivost takve anti-referendumske kampanje koja se, pritom financira iz javnih sredstava. Sličan stav je zadnjeg dana travnja izrazio i saborski zastupnik Mosta Robert Podolnjak.

“Ustavni sud će u utorak o ovome raspravljati na svom redovnom stručnom sastanku na kojem ćemo odlučiti hoćemo li zatražiti očitovanje Ministarstva rada i mirovinskog sustava”, kazao nam je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović. On podsjeća kako je Ustavni sud nadležan za referendumska pitanja tek od trenutka kad organizacijski odbor za referendum preda prikupljene potpise predsjedniku Sabora. “Iznimno možemo reagirati u trenutku kad utvrdimo da je došlo do teških povreda koje onemogućavaju izjašnjavanje građana”, kaže Šeparović.

Trošak, molimo

Kako se iz Ustavnog suda, međutim, može neslužbeno doznati, situaciju u kojoj Ministarstvo ide javno financiranim spotovima protiv referenduma moglo bi se smatrati spornom. Venecijanska komisija, naime, ne brani Vladi da se protivi referendumskim inicijativama i iznosi o njima svoje stavove. No, za to ne bi smjela koristi sredstva iz javnih fondova.

Stoga je, bez obzira što Ustavni sud zapravo preuzima nadzor na referendumom tek nakon predaje potpisa predsjedniku Sabora, kako doznajemo, za očekivati da se nakon sastanka u utorak zatraži očitovanje o ovom slučaju od Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Konkretno, da Pavićevo Ministarstvo dostavi Ustavnom sudu sve podatke o svojoj aktualnoj kampanji, dakle one o izvorima sredstava, trajanju i, najvažnije – koštanju cijele kampanje. Upravo one podatke koje Ministarstvo rada i mirovinskog sustava dosad od javnosti uporno skriva.