Ustavni sud odlučuje o zakonitosti mjera Stožera. Čini se da će sjednica biti tajna
Ustavnost brojnih odluka stožera dovedena je u pitanje
Ustavni sud RH trebao bi u ponedjeljak početi odlučivati o više desetaka zahtjeva za ocjenom ustavnosti što su ih građani, političari i sami ustavni suci podnijeli zbog odluka Nacionalnog stožera civilne zaštite. Odluka Ustavnog suda bit će važna jer ukoliko se funkcioniranje stožera i njegove odluke proglasi neustavnima, građani koji su ih se morali pridržavati moći će od države tražiti odštetu.
Sjednica počinje u 10 sati, a izjavu je po dolasku na Sud dao njegov predsjednik Miroslav Šeparović.
“Nije stavljen zahtjev da sjednica Ustavnog suda buda otvorena za javnost već zahtjev da bude javna rasprava. Što znači da se pozovu sudionici u postupku, predlagatelji i Vlada RH. Bit će javnost obaviještena kako ustavni Zakon i Poslovnik propisuju. Bit će konferencija za tisak, skraćeno obrazloženje. Ako bude javna rasprava onda ćemo prekinuti, bit ćete pozvani. Sve će ovisiti koje će se odluke donijet. Ako ne bude izdvojenih mišljenja, može se odmah održati konferencija za medije. A ako bude izvojenih mišljenja, treba čekati osam dana da prođe rok”, rekao je Šeparović.
Je li Nacionalni stožer zakonit?
Telegram je prvi pisao o zahtjevima za ocjenu ustavnosti odluka stožera u koronakrizi koji su počeli stizati Ustavnom sudu još tijekom lockdowna. Naime, ljudi su odlučili dovesti u pitanje samo osnivanje Nacionalnog stožera Civilne zaštite koji je preuzeo upravljanje koronakrizom, jer to nije bilo predviđeno ni Zakonom o sustavu civilne zaštite ni Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.
Tek naknadno, krajem ožujka kada je već cijeli niz odluka bio donijet, poput one o zatvaranju škola, te frizerskih salona, kafića i restorana, a kontaktima zaraženih određivana je samoizolacija, izmijenjen je Zakon o sustavu civilne zaštite. Njime je tek tada dana zakonska mogućnost Nacionalnom stožeru da donosi odluke u krizi poput epidemije novog koronavirusa.
Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti izmijenjen je tek sredinom travnja. No, jesu li te tim zakonima mogla ograničiti ustavna prava?
Koje su sve odluke upitne?
U prijedlozima za ocjenu ustavnosti tvrdi se kako osnivanje Nacionalnog stožera nije bilo u skladu s čak šest članaka hrvatskog Ustava. U pitanju su članci koji govore o podjeli vlasti u Hrvatskoj, te ulozi Hrvatskog sabora u donošenju zakona. Naime, podnositelji drže kako je sve odluke trebao potvrditi Hrvatski sabor.
Pokušavaju se tako osporiti odluke stožera o obveznom nošenju maski, zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka u Republici Hrvatskoj, ograničavanju društvenih okupljanja, radu u trgovini, uslužnim djelatnostima i održavanju sportskih i kulturnih događanja, načinu održavanja pogreba i posljednjih ispraćaja.
Slobodu kretanja jamči Ustav
Podnositelji tvrde da odluke o zabrani napuštanja prebivališta nisu bile u skladu s Ustavom jer ih nije donio Hrvatski sabor, ali i da je njima prekršeno ustavno pravo slobode kretanja po teritoriju Republike Hrvatske. To pravo, kako stoji u Ustavu, može biti ograničeno samo zakonom, a ne kao što je ovdje slučaj odlukom stožera.
Ljudi koji od Ustavnog suda traže da sruše odluke o zatvaranju tvrtki i obrta pozivaju se na poduzetničke slobode i jednaka prava poduzetnika, pravo da se ono što je stečeno ulaganjem kapitala ne može umanjiti zakonom, pravo na slobodu rada, pravo na zaradu kojom se osigurava dostojan život.
O čemu će odlučivati sud?
Ustavni sud, kako je najavljeno, najprije će odlučivati o zahtjevu troje ustavnih sudaca da se o ovim zahtjevima za ocjenu ustavnosti raspravlja na javnoj sjednici. Nakon što bude donijeta ta odluka ustavni suci ocijenit će je li osnivanje Nacionalnog stožera bilo u skladu s Ustavom.
Zatim slijedi očitovanje o svakoj pojedinačnoj odluci stožera.