Ustavni sud potvrdio: Croatia Records 28 godina zarađuje na snimkama koje je otuđila u privatizaciji
Sudska saga oko prvih fonograma nekadašnjeg Jugotona konačno je došla do kraja
Croatia Records izgubila je spor na Ustavnom sudu RH, te je tako do kraja došla sudska saga oko prvih fonograma nekadašnjeg Jugotona, među kojima su i originalne snimke izvođača kao što su Azra, Bijelo Dugme i Novi Fosili. Odbijena je ustavna tužba u kojoj je Croatia Records tvrdila da je cijeli sudski postupak do sada bio nepravedan. To im nije prihvaćeno.
Potvrđeno je tako i na zadnjoj pravosudnoj instanci u Hrvatskoj da Croatia Records privatizaciju Jugotona nije provela na pravilan način, već je otuđila iznimno vrijednu diskografsku imovinu i na njoj desetljećima zarađivala milijune kuna. Umjesto da je ovim katalogom fonograma posljednjih 28 godina upravljala država i naplaćivala naknade za njihovo korištenje, sve je ostajalo Croatia Recordsu. Uskraćeni su ostali i sami izvođači kojima pripada dio ove naknade. Telegram je o toj gigantskoj diskografskoj aferi lani ekstenzivno pisao.
Što sada država može učiniti?
Nakon ove odluke Ustavnog suda, država će konačno morati odlučiti što će s fonogramima bivšeg Jugotona. Naime, među njima ima najviše onih koji predstavljaju kulturno dobro Republike Hrvatske i pripadaju državi. Drugim riječima država će ih morati preuzeti od Croatia Recordsa i početi konačno njima upravljati. To među ostalim znači i da će moći naplaćivati naknadu za njihovo korištenje što je do sada radila Croatia Records. Na postotak te naknade ovisno u ugovorima kakve imaju s izdavačima fonograma imaju i izvođači.
Ukoliko se odluči za naplatu odštete za period u kojem nije mogla koristiti ove fonograme, država će to, objašnjavaju za Telegram pravni stručnjaci, moći pokušati učiniti samo za posljednjih pet godina. Za potraživanje iz ranijeg vremena, u međuvremenu, dok se rješavao ovaj važni spor, nastupila je zastara. Dio pravnih stručnjaka smatra pak kako bi se u naplatu odštete moglo ići samo za period od pravomoćnosti presude kojom je lani potvrđeno da fonogrami ne pripadaju Croatia Recordsu. Što točno planiraju napraviti nakon sudskih presuda protiv Croatia Recordsa pitali smo ponovno Ministarstvo kulture i medija.
Sporna privatizacija Jugotona
O detaljima presude Visokog upravnog suda protiv Croatia Recordsa koju je Croatia Records pokušala srušiti na Ustavnom sudu izvijestili smo u kolovozu prošle godine. Već je tada pravomoćno bilo utvrđeno da vrijednost prvih fonograma, na temelju kojih se rade nove snimke i kompilacije, nikada nije procijenjena, niti je za nju Croatia Records u privatizaciji išta platila. U pretvorbi sredinom devedesetih godina, plaćene su nekretnine i druga imovina nekadašnjeg Jugotona, no vrijedna diskografska materija preuzeta je, prema odluci Visokog upravnog suda, u nepravilnom procesu.
Sasvim precizno, što sada citira i Ustavni sud, u rješenju Hrvatskog fonda za privatizaciju od 5. listopada 1993. stajalo je da će se vrijednost dijela fonoteke, za koji nadležna tijela utvrde da se ne smatra nacionalnim blagom Republike Hrvatske, naknadno procijeniti, a dionice u protuvrijednosti vratiti Fondu za privatizaciju. To međutim, nikada nije provedeno niti je Croatia Records išta platila.
HGU ukazuje na ovaj problem
Drugim riječima, svi fonogrami ostali su na korištenju Croatia Recordsu. To je 2016. potvrđeno i rješenjem Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP), nasljednika Fonda za privatizaciju. CERP je nakon zahtjeva Hrvatske glazbene unije Zagreb utvrdio da u vrijednost društvenog kapitala u provedenom postupku pretvorbe i privatizacije Hrvatska naklada zvuka i slike koja je naslijedila Jugoton nakon raspada Jugoslavije, doista nisu procijenjeni fonogrami.
Croatia Records pokušala je to rješenje poništiti najprije na Upravnom sudu u Zagrebu, pa na Visokom upravnom sudu, a nakon svega i na Ustavnom sudu RH.
Detalji tužbe Ustavnom sudu
Croatia Records se žalila da sudski postupak nije bio pravedan jer se sudovi nisu rukovodili činjenicama koje su sami utvrdili već onim što su im prezentirali Hrvatska glazbena unija i DORH. Uvjeravali su da je privatizacija provedena OK, te da su fonogrami njihovo vlasništvo u koje se država nije smjela uplitati. Pozivali su se i na poduzetničke slobode, no ništa od toga Ustavni sud nije prihvatio.
Ustavni suci kažu da je sudski postupak proveden u skladu sa zakonom. “Postupak koji je prethodio ustavnosudskom postupku nije rezultirao povredom ustavnog prava iz Članka 29. stavka 1. Ustava, kao niti prava na sudsku kontrolu zakonitosti pojedinačnih akata upravnih tijela iz Članka 19. stavka 2. Ustava”, napisano je u odluci Ustavnog suda.
Što će sada Ministarstvo kulture?
Telegram je još prošlo ljeto pitao Ministarstvo kulture i medija što će nakon svega poduzeti, odnosno hoće li definirati koji fonogrami predstavljaju nacionalno blago, a koji eventualno mogu biti prodani Croatia Recordsu. Tada su nam kazali kako rješenje još nemaju.
“Zbog iznimne složenosti vezane uz gradivo Croatia Recordsa, a povodom presude Visokog upravnog suda, Ministarstvo kulture i medija će s nadležnim tijelima: Ministarstvom pravosuđa i uprave, Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine te Županijskim državnim odvjetništvom održati ponajprije podrobne konzultacije i dogovor u vezi poduzimanja daljnjih aktivnosti i postupanja uz navedenu presudu i predmetne fonograme”, poručili su nam tada. U međuvremenu smo doznali da su zapravo čekali ishod postupka na ustavnom sudu što ga je Croatia Records već bila najavila.
Sada smo im upit ponovili.