Ustavni sud šutio je 12 godina, a onda se upetljao u izborne jedinice baš sada, kada to odgovara HDZ-u

Hrvatska će ostati jedina zemlja gdje se granice vuku od Ilice do krajeva gdje se čuvaju ovce i gdje noću zavijaju vukovi

FOTO: Pixsell/Telegram

Ustavni sud je puštao da se neustavna situacija proteže u nedogled. Predsjednik Miroslav Šeparović sada kaže da nisu reagirali jer se 'nitko nije žalio', što ukazuje na sklonost zbijanju šala s građanima i na posebnu vrstu voluntarizma

Preko SMS poruka iz HDZ-ovske čađave kuhinje, koje su ovih dana naširoko objavljivane u medijima, moglo se baš krasno vidjeti kako funkcionira ova partijska država, ali dokaznog materijala za dijagnozu našeg stanja nakuplja se svaki dan. Zgodan doprinos toj zbirci priložio je prekjučer i Ustavni sud ukidajući Zakon o izbornim jedinicama.

Zakon se, naime, šalje u rezalište punih 12 godina nakon što je Ustavni sud prvi put upozorio Sabor da birački glasovi u Hrvatskoj imaju nejednaku težinu, što je ustavno neprihvatljivo. A tako dugo odgađani potez čudesno se poklopio s vijestima da u Vladi već neko vrijeme kroje nove izborne jedinice koje će onda izglasati njihova parlamentarna većina.

Ta pedantna sinergija djeluje kao da je dogovorena između Ustavnog suda i Plenkovića, dviju posve odvojenih grana vlasti. Jer Ustavni sud, nakon 12-godišnjeg premišljanja, ukida zakon tek u momentu kad HDZ već ima konture novog modela koji će biti spreman za sljedeće izbore. Nije bez vraga predsjednik Ustavnog suda HDZ-ovac Miroslav Šeparović, kao što nije bez vraga da su stranački kadrovi porazmješteni od sudnice do bolnice.

U 10 jedinica broj birača se značajno razlikuje

Bilo kako bilo, dobivamo napokon nove izborne jedinice, ali ključno je pitanje kakve će one biti te hoće li se u paketu sređivati barem još i birački popisi, o čemu zasad nema ozbiljnih najava, premda u Hrvatskoj imamo skoro pola milijuna birača više od broja stanovnika uključujući i djecu.

Od 2010. godine, kad se Ustavni sud oglasio s upozorenjem da se u 10 izbornih jedinica broj građana s biračkim pravom značajno razlikuje, pa do danas kad su se te razlike povećale čak i preko 30 posto, četiri puta se izlazilo na parlamentarne izbore. Na posljednjim izborima 2020. godine tako smo došli do toga da je ukupno 12 saborskih mandata otišlo krivim strankama, odnosno onima koje ih ne bi dobile da nije bilo ovog disbalansa u broju birača. To znači da su druge stranke bile oštećene. Računicu su izveli stručnjaci GONG-a.

Danas čitamo da glas građanina 4. izborne jedinice, koja obuhvaća Virovitičko-podravsku i Osječko-baranjsku županiju, vrijedi čak 33,5 posto više nego glas birača u 9. jedinici koja se proteže od Like do Trogira.

Šeparović: Nismo reagirali jer se nitko nije žalio

No Ustavni sud je puštao da se neustavna situacija proteže u nedogled. Predsjednik Miroslav Šeparović sada kaže da nisu reagirali jer se ”nitko nije žalio”, što ukazuje na sklonost zbijanju šala s građanima i na posebnu vrstu voluntarizma.

Što se oko novih izbornih jedinica priprema u HDZ-ovim laboratorijima, to još nitko ne otkriva. No, da je poštenih namjera – kojih nije bilo tamo devedesetih, kad su se nenormalni izborni okruzi crtali pod budnim okom Vladimira Šeksa da bi odgovarali HDZ-u – granice izbornih jedinica bile bi po novome granice županija. Vrlo čisto i jednostavno. Broj zastupnika koji se bira iz pojedine jedinice/županije određuje se prema broju birača i usklađuje se jednostavnom matematikom prije svakih izbora. Dakle, iz veće županije bira se, recimo, 18 zastupnika, a iz male 7. Gotovo.

Čini se, međutim, da HDZ opet ne ide tim putem, nego da će se i ovako već čudovišno razrezane izborne jedinice nanovo prekrajati i krpati tako da se negdje doda, a negdje oduzme nekoliko sela.

Ne treba se nadati jer inženjering ide na ruku HDZ-u

Tako će Hrvatska ostati valjda jedina zemlja u kojoj izborne jedinice nisu logično zaokružene teritorijalne cjeline, nego se vuku i potežu recimo od Ilice u centru Zagreba do krajeva gdje se čuvaju ovce i gdje noću zavijaju vukovi.

No, tu se, na žalost, ništa neće moći učiniti, ako je to plan, jer izmjenu izbornog zakonodavstva – koje bi moralo biti stvar konsenzusa između vlasti i opozicije – ovdje može po svojoj volji izglasati većina svih zastupnika, a to su Jandroković, Zekanović, nacionalne manjine i ostatak vladajuće koalicije. Ostali se, kao i do sada, mogu slikati jer će njihove prijedloge i upozorenja lako poklopiti glasovi većine.

Ne treba se, dakle, nadati bitnim promjenama koncepta jer ovaj inženjering ide na ruku HDZ-u. Vjerojatno je jedino što će se moći dobiti to da se donekle nivelira broj građana s pravom glasa u 10 izbornih jedinica od kojih će neke ostati jednako nakaradne kakve su bile i do sada. Ustavni sud je već rekao da se oni u to nemaju namjeru miješati. A sve kad bi i htjeli, kome se čeka 12 godina da oni nešto o nečemu kažu?