Utjecajni blog rasturio je uvećanje PDV-a ugostiteljima, objašnjavaju zašto bi to mogla biti koma za sve

Kult Plave Kamenice objavio je dvije važne analize o poreznoj reformi

04.03.2016., Zagreb - Na veleucilistu Vern odrzan je panel: Drzavni proracun - prioriteti ekonomske i fiskalne politike. Sudionici na panelu su bili: dr. sc. Zdravko Maric, ministar financija Republike Hrvatske, dr. sc. Sandra Svaljek (Ekonomski institut Zagreb) te prof. dr. sc. Mladen Vedris (predstojnik Katedre za ekonomske znanosti, Pravni fakultet u Zagrebu). Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

“‘Ovo je potpuna katastrofa’, rekao nam je jučer vlasnik jednog od najuspješnijih zagrebačkih restorana, komentirajući prijedlog porezne reforme, po kojem se PDV na hranu u ugostiteljstvu diže s 13 na 25 posto”, piše utjecajni gastronomski blog Kult Plave Kamenice, u članku o poreznim promjenama naslovljenom Vladina porezna reforma uništava hrvatsku restoransku industriju.

“Ovo je potpuna katastrofa iz nekoliko razloga. Mom se restoranu iduće godine zarada smanjuje za 600 do 700 tisuća kuna, što znači da ne možemo nista investirati ni poboljšavati u restoranu. Drugo, da bih barem donekle kompenzirao najavljeni rast PDV-a, morat ćemo dignuti cijene, a to sigurno neće razveseliti naše goste, koji i dalje raspolažu s jednakim iznosom novca”.

Ministarstvo turizma ne čini ništa

“Treće, potpuno je skandalozno da gospodin Marić nije pozvao na razgovor ugostitelje da se upozna s problematikom našeg posla, nego je potpuno indolentno odlučio da se nama mora uzeti, misleći valjda da se ovdje okreću neki golemi novci. Četvrto, skandalozno je što ministarstvo turizma nije učinilo nista da nas zaštiti,” ogorčen je sugovornik Kulta Plave Kamenice.

Mnogim se ljudima izvan ovog posla može činiti da su ugostitelji pretjerano razočarani jer, eto, PDV pogađa sve druge biznise u Hrvatskoj. Takav je stav razumljiv i logičan. Međutim, uvjereni smo da su vlasnici restorana i kuhari u ovom slučaju skoro bezuvjetno u pravu, piše Kult Plave Kamenice.

Jedan dio vlasnika restorana nesumnjivo su indolentni prevaranti. Međutim, većina restoratera, kuhara i drugih protagonista ozbiljne restoranske industrije uistinu raspolaže čvrstim razlozima za pobunu protiv porezne reforme. Evo zašto. Prvo, hrvatski turistički sektor jedini je je dio cijelog hrvatskog gospodarstva koji automatski funkcionira kao multiplikator.

Utjecaj turizma na ostatak gospodarstva

Hrvatski turistički sektor povećava broj radnih mjesta u sezoni, prodaje proizvode prehrambene industrije, prodaje proizvode vinske indsutrije, dramatično povećava prodaju proizvoda naftne industrije, bitno povećava prodaju proizvoda telekomunikacijske industrije, zapošljava ponešto tradicionalnih industrija i zanata (od građevinske do industrije namještaja), značajno povećava promet financijske industrije te angažira velike kapacitete kreativnih medijskih industrija.

Ne postoji niti jedan gospodarski sektor u Hrvatskoj s takvim multiplikatorskim učinkom, pa je stoga logično da svaka odgovorna Vlada stimulira turizam. A turizam, ponovimo, ne može biti uspješan bez dobre restoranske scene.

Vlasnica jednog od vodećih istarskih restorana također je šokirana Plenkovićevom i Marićevom poreznom reformom. Ta nam je gospođa precizno obrazložila svoje opcije: “budući da će nam novi PDV poništiti svu dobit, koju mi redovito reinvestiramo, past će kvaliteta restoranskih usluga u cijeloj zemlji. Mi, konkretno, od sinoć razmišljamo ili o dvokratnom radnom vremenu, ili o zatvaranju restorana po zimi, ili o smanjenju broja zaposlenih”.

Neprekidne inspekcije i parafiskalni nameti

“Četvrto rješenje nemamo, jer ne vidimo prostor za dizanje cijena budući da ionako radimo s vrlo skupom robom, poput škampa i bijele ribe. Hrvatski gosti naprosto ne mogu platiti više. Porezna reforma svest će hrvatsku restoransku industriju na scenu loših i jeftinih bistroa, jer pod ovim uvjetima možete dobro poslovati jedino ako nabavljate vrlo jeftine namirnice”.

Naš treći sugovornik, vlasnik još jednog jako uspješnog restorana u centru Zagreba, prijedlog porezne reforme smatra samo jednim od brojnih neprijateljskih poteza vlasti prema ugostiteljima: “plaćamo bezbroj parafiskalnih nameta, administracija sada želi zabraniti pušenje na terasama, šalju nam inspekcije nakon godinu dana da provjere jesmo li prodali tri ili četiri boce whiskeya, ne rješava se pitanje nedostatka radne snage koje je od strateške važnosti za industriju, tako da je ovaj ispad s PDV-om samo kulminacija kontinuirane državne politike protiv restoranske industrije’, kaže naš treći sugovornik. Svi su željeli ostati anonimni, jer se boje da im se poslije javnih istupa u lokale ne pošalje još više inspekcija.

Komunistički mentalitet prema privatnicima

“Nesporna je činjenica da je prijedlog o povećanju PDV-a u ugostiteljstvu s 13 na 25 posto strahovito štetan i opasan. Restoranska industrija esencijalan je dio turističke industrije, jedinog zaista efikasnog sektora hrvatskog gospodarstva. Stagnacija kvalitete restorana, do koje će sigurno dovesti eventaualno usvajanje tog prijedloga, težak je udarac i hrvatskon turizmu, kao i vinskoj industriji i dobavljačima hrane za restorane”.

Ministar Marić, kojeg mediji smatraju stručnjakom, ovim je prijedlogom pokazao potpunu nekompetentnost, ali i mentalitet iz komunističkih vremena, kada su vlasti sve privatnike, a osobito ugostitelje, smatrale polukriminalcima kojima treba uzeti što više novca.

“Valja se nadati da će restoranska industrija pokazati dovoljno snage, zajedništva i upornosti, te da će javnim pritiskom i lobiranjima srušiti ovaj zaista sramotni pokušaj atentata na jedan od rijetkih naših poslovnih sektora koji biljezi snažan kvalitativni napredak”, piše Kult Plave Kamenice.

Kako zapravo posluju restorani u Hrvatskoj

U hrvatskoj javnosti i danas vlada predrasuda da restorani posluju s velikim maržama i ekstraprofitom. Danas smo, primjerice, u inbox dobili poruku čiji autor tvrdi da restorani steak od tune nabavljaju za 20 kuna plus PDV), pa ga zatim prodaju za 130 do 150 kuna, piše Kult Plave Kamenice. U stvarnosti, restorani nabavljaju kilogram vrhunskog filea od tune 200 do 250 kuna, dok tunu za 20 kuna iz Horece ili supermarketa koriste samo jeftine zalogajnice, koje je onda prodaju za 50-tak kuna.

Naravno da i među skupim restoranima, osobito na obali, ima puno varanja kada je riječ o ulaznim sastojcima, ali takvi restorani prije ili kasnije ispadaju iz igre. Oni, pak, restorani koji čine srž hrvatske ugostiteljske industrije, kupuju skupe sastojke pa ih prodaju za neprofitabilno veću cijenu od nabavne.

Recimo, u petak su se u Zagrebu na tržnici Kvatrić srednje veliki jadranski škampi prodavali za 250 kuna. Niti jedan zagrebački restoran ne prodaje svježe škampe za više od 500 kuna, a ponegdje su jeftiniji. U razliku u cijeni trebaju stati plaće osoblja, održavnje restorana, stalne investicije u kuhinju, računi za režije, i naravno PDV.

Dugoročno katastrofalne posljedice

Profiti su u restoranskom poslu mali. Vlasnici restorana ne voze Mercedese E i S klase niti BMW sedmice, a kamoli Bentleyje. Želite li voditi ozbiljan, pošten i dobro ekipiran restoran, morate se pomiriti s činjenicom da ćete prvih nekoliko godina vraćati investiciju, a da ćete kasnije živjeti sa stabilnim, ali ne odveć velikim profitom. To su, naprosto, stvarni podaci o ovom poslu u Hrvatskoj.

I sada, kad su zbog smanjenja PDV a iz 2013. godine restorani napokon došli do malo respektablinijeg novca, pa su ga počeli ulagati u rast kvalitete, nova je Vlada odlučila da se sve to abortira. Posljedice za hrvatsku restoransku i turističku industriju zaista bi mogle biti dugoročno katastrofalne.


Dijelovi članaka preuzeti uz dozvolu autora Kulta Plave Kamenice.