Nekad je nužno odabrati stranu

Uvođenje građanskog odgoja u Zagrebu velika je vijest. Doznajemo kada kreće, koji su prvi potezi i potencijalni problemi

Iz Grada za Telegram kažu da u školama Građanski može krenuti odmah, s prvim tjednom nastave

U zagrebačkim školama, koje za to iskažu interes, učenici će već od ove školske godine moći pohađati Građanski odgoj i obrazovanje (GOO), koji se uvodi kao izvannastavna aktivnost. Najavio je to danas gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević i dodao kako su tijekom dana iz Gradskog ureda za obrazovanje školama poslali dopis o iskazu interesa za GOO. “Idu pripreme da se već ove školske godine u nekom trenutku, tamo gdje su škole izrazile interes, krene s Građanskim odgojem za sve one učenike koji su zainteresirani upisati ga”, poručio je Tomašević.

Građanski odgoj i obrazovanje obrazuje učenike da, kao budući građani, budu odgovorni i aktivni članovi društva. Obuhvaća edukaciju o, primjerice, nenasilnom rješavanju sukoba, zaštiti vlastitih i tuđih prava, o tome kako se u državi donose zakoni, zašto je bitno participirati u demokraciji, upoznaje učenike s vlastitom i s drugim kulturama i razvija međusobno poštovanje. GOO, između ostalog, potiče učenike i na promišljanje o upravljanju financijama, a adresira i važnost ekologije, odnosno očuvanja prirodnih bogatstava.

Uvođenje GOO-a u zagrebačke škole dio je izbornog programa platforme Možemo! , kao i dio sporazuma kojeg su potpisali s partnerima u gradu, SDP-om. Uvođenje se, kako je rekao Tomašević, nastavlja na “neke procese koji su počeli u prošloj vlasti”. Naime, 25. lipnja 2020. godine Gradska skupština usvojila je Zaključak o uvođenju izvannastavne aktivnosti Građanski odgoj i obrazovanje u sve zainteresirane osnovne i srednje škole.

Očekuje se povećani interes učenika i učitelja

Tome je, pak, prethodila inicijalna odbijenica. Još 2018. godine, prijedlog gradskog kluba zastupnika SDP-a za uvođenje GOO-a po uzoru na model koji je uveden u Rijeci, dobio je odbijenicu tada vladajuće većine Milana Bandića. Nakon što je 2020. konačno usvojen zaključak o uvođenju GOO-a u gradske škole, gradski ured za obrazovanje proveo je u studenom i prosincu prošle godine anketu koja je pokazala prevladavajući interes škola za uvođenjem GOO-a.

Od ukupno 111 osnovnih škola kojima je osnivač Grad Zagreb, u njih 29 nije bilo zainteresiranih, a od 56 srednjih škola, interesa nije bilo u njih 15. U toj su anketi interes za pohađanjem GOO-a iskazala 3442 osnovnoškolca, tj. 31 po školi. U srednjim gradskim školama, anketa je pokazala da 1910 srednjoškolaca želi slušati GOO, odnosno njih 34 po školi. Nakon Tomaševićeve presice, javili smo se Gradskom uredu za obrazovanje odakle za Telegram kažu kako očekuju povećani interes učenika i nastavnika.

‘GOO može početi u prvom tjednu nastave’

Objašnjavaju nam kako su u dopisu kojeg su jutros poslali apelirali na škole da o provedbi GOO-a informiraju učenike i roditelje, ali i da ih motiviraju na odabir GOO-a u novoj školskoj godini te da ga ugrade u svoje školske kurikulume. Na Program rada za provođenje GOO-a u Gradu Zagrebu, dodaju u odgovoru za Telegram, 10. lipnja 2021. pozitivno je mišljenje dala Agencija za odgoj i obrazovanje.

“Sama provedba izvannastavne aktivnosti Građanski odgoj i obrazovanje, s obzirom na izrađeni i javno dostupni Program rada te druge potrebne materijale, može započeti već s prvim tjednom nastave”, kažu nam iz Gradskog ureda pa dodaju da će detaljne podatke o broju uključenih škola, učenika i nastavnika imati do 7. listopada kada istječe rok za donošenje školskih kurikuluma. Tijekom listopada će, zaključuju iz Gradskog ureda, u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, organizirati stručno usavršavanje učitelja i nastavnika za provođenje GOO-a.

Šalaj: ‘Ključna kvaliteta implementacije’

Berto Šalaj, profesor Fakulteta političkih znanosti koji se godinama bavi temom i problemima na koje nailazi uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja u hrvatske škole, danas za Telegram kaže kako je sada ključno vidjeti kakva će biti kvaliteta implementacije izvannastavne aktivnosti. “U nekim lokalnim sredinama, poput Rijeke, imamo kontinuiranu i kvalitetnu provedbu, no imamo i primjera u kojima se GOO uvodio na godinu-dvije kako bi se prikupili politički bodovi, a onda bi se odustalo od provedbe”, ističe.

Sve ovisi, naglašava, o tome kako će gradske vlasti pristupiti implementaciji u škole. “Ako to bude kvalitetno, to bi mogao biti dobar, optimističan putokaz za brojne druge gradove i županije”, kaže profesor Šalaj. Važnom i dugoročno problematičnom napominje činjenicu da se Građanski odgoj kao izvannastavna aktivnost kroz godine uvodi samo u sredinama u kojima su na vlasti lijeve i lijevo-centrističke političke opcije.

Polarizacija države: Desne opcije ne uvode GOO

“Velik je problem i loše je za Hrvatsku da se ona polarizira oko Građanskog odgoja, koji je desnim političkim opcijama postao crvena krpa i sinonim indoktrinacije. GOO ne indoktrinira učenike, potreban je svim učenicima da ih nauči kako da budu aktivni građani”, veli Šalaj i dodaje kako o tom, konstantnom problemu polarizacije, valja iznova govoriti.

Osim kvalitete implementacije, napominje, za uspješnu zagrebačku provedbu ključno će biti i vrijeme, ustrajnost u provedbi, ali i brojne edukacije nastavnika. “O složenosti ovoga procesa, možda najbolje svjedoči Grad Rijeka, koji uspješno provodi GOO”, zaključuje profesor. Podsjetimo, nakon što je postalo izvjesno da GOO na nacionalnoj razini neće postati ni izborni ni obvezni predmet u školama, Rijeka je prije nekoliko godina prva krenula s izvannastavnom aktivnošću GOO-a u svojim školama.

Kako je uspjela Rijeka

Nakon prve godine provedbe, istraživanje Grada Rijeke i Odsjeka za pedagogiju riječkog Učiteljskog fakulteta iz 2017. pokazalo je pozitivne promjene u stavovima učenika koji su ga pohađali. Kao najvrijednija znanja koja su usvojili, učenici su isticali spoznaju o važnosti pomaganja i uvažavanja drugih, o ljudskim pravima, zdravoj prehrani i opasnostima na društvenim mrežama. Nevjerojatno za hrvatske školske prilike, no tražili su veću satnicu i deblju knjigu, a o onome što su učili na Građanskom, aktivno su raspravljali doma s roditeljima.

Izvannastavni model od Rijeke su, potom, preuzimale Krapinsko-zagorska i Istarska županija te pojedini gradovi, primjerice Sisak. Putem kojeg je ustanovila Rijeka – GOO kao izvannastavna aktivnost – sada će i Zagreb. Ključna će biti edukacija nastavnika za provođenje; ona, naime, nije dio inicijalnog obrazovanja učitelja i nastavnika na fakultetima pa su, osim dobre volje i entuzijazma nastavnika, ključne edukacije.